Iris Sarajlić Vuković, dr. med, spec. psihijatar, subspec. dječje i adolescentne psihijatrije

Nastavni zavod za javno zdravstvo
„Dr. Andrija Štampar“

Droga + tvoj mozak

Prijetnja tvom „kontrolnom centru”

Upoznaj svoj mozak! On predstavlja ono što jesi. On ti omogućuje da misliš, dišeš, pomičeš se, govoriš i osjećaš. On je samo 1,5 kilograma sive i bijele tvari unutar tvoje lubanje i čini tvoj osobni „kontrolni centar”. Tvoj mozak šalje i prima kemijske i električne signale kao dio pažljivo namještenog komunikacijskog sustava koji se naziva centralni živčani sustav i koji kontrolira funkcije tvog tijela. Zlouporaba droga direktno utječe na to kako tvoj mozak funkcionira, što može voditi do ozbiljnih emocionalnih i fizičkih zdravstvenih problema.

Nisu sve droge iste, ali sve utječu na mozak i mogu imati ozbiljne posljedice.

Gubitak pamćenjaZlouporaba marihuane može otežavati pamćenje onoga što si upravo rekao ili napravio. Isto tako, onemogućava izvršavanje kompleksnih zadataka zbog utjecaja na prefrontalni korteks i hipokampus – dijelove mozga odgovorne za mišljenje i pamćenje.

Gubitak kontrole

Marihuana i alkohol mogu utjecati na koordinaciju i umanjiti fizičke i vozačke sposobnosti zbog utjecaja na područja mozga kao što je mali mozak.

Strah i bijes

Zlouporaba kokaina, metamfetamina, steroida ili drugih stimulansa može uzrokovati anksioznost i agresivnost zbog utjecaja na mnoge dijelove mozga, uključujući i amigdalu koja kontrolira emocije i motivaciju.

Ovisnost

Zlouporaba droga može dovesti do ovisnosti koja se definira kao nesposobnost prestanka uzimanja droga kada osoba to želi i unatoč svim negativnim posljedicama za njeno zdravlje i život (kao što su problemi u školi, na poslu i kod kuće). Droge utječu na limbički sustav koji uključuje dio mozga zadužen za zadovoljstvo. Zbog droge se ljudi osjećaju dobro i zato je neki ljudi nastavljaju opetovano uzimati. Ali uslijed protoka vremena droge mijenjaju funkcioniranje mozga. Droge s vremenom pružaju sve manje zadovoljstva, a imaju utjecaj i na druga područja mozga zadužena za pamćenje, prosudbu, donošenje odluka, učenje i kontrolu ponašanja. Ove promjene mozga su odgovorne za pretvaranje namjernog ponašanja (probati drogu) u kompulzivno ponašanje (nemogućnost prestanka) koje je u osnovi ovisnosti.

Smrt

Zlouporaba lijekova protiv bolova na recept kao što su Vicodin ili OxyContin ili sedativa na recept kao Xanax ili Valium mogu usporiti disanje i srčanu frekvenciju putem utjecaja na moždano deblo, što može dovesti do kome ili smrti. Kada se uzimaju u kombinaciji s alkoholom povećava se rizik od navedenih posljedica.

„Kontrolni centar“

Ključna područja mozga i što kontroliraju:

1. Cerebralni korteks (uključujući i prefrontalni korteks): procesiranje informacija, mišljenje, govor, rješavanje problema, donošenje odluka, osjetila.
2. Mali mozak: motorna kontrola, koordinacija, držanje.
3. Limbički sustav (uključujući i ventralni striatum, amigdalu i hipokampus): emocije, učenje, zadovoljstvo.
4. Moždano deblo: osnovne životne funkcije poput disanja, broja otkucaja srca i spavanja.

Droga + tvoje tijelo

Droga može utjecati na tvoje tijelo iznutra i izvana – od tvojih zubi i kostiju do tvojih organa. Ljudsko tijelo je zapanjujuće, od mozga gdje milijuni veza po milisekundi omogućavaju da funkcioniraš, do srca koje pumpa 7570 litara krvi od tvoje glave do nožnih prstiju svaki dan. Tvoje tijelo ima i prilično dobar imunološki sustav koji prepoznaje i uništava milijune bioloških nametnika kako bi zaštitio tvoje zdravlje.

Održavanje zdravog tijela zahtijeva delikatnu ravnotežu između zdrave prehrane, odmora i vježbanja. Koliko god da je tvoje tijelo snažno i otporno, alkohol, duhan i druge droge imaju nevjerojatnu sposobnost dovesti do bolesti.

Loš zadah i više

Katran i nikotin iz duhana su ljepljive supstance koje se nakupljaju na tvojim zubima i jeziku što dovodi do lošeg zadaha, bolesti desni, žutila zubi i gubitka zubi. Cigarete i duhan za žvakanje također sadrže kemikalije koje mogu uzrokovati rak tj. povećavaju rizik od nastanka raka grla, usta i ždrijela.

Zbogom nosu

Šmrkanje kokaina može uništiti nosne kanale poput septuma – tvrdog tkiva koje razdvaja nos na nosnice. Ovo može dovesti do krvarenje iz nosa i oštećenja njuha.

Loš izgled

Korisnici metamfetamina često izjavljuju da se osjećaju kao da im insekti plaze ispod kože zbog čega se štipaju i time si stvaraju rane.

Poremećaj hormonalne ravnoteže

Anabolički androgeni steroidi su umjetne forme muškog spolnog hormona testosterona. Zlouporaba može utjecati na reproduktivni sustav uzrokujući smanjenje testisa, neplodnost, ćelavost i razvoj grudi kod muškaraca. Kod žena zlouporaba može dovesti do dlakavosti lica, ćelavosti, promjena u menstrualnom ciklusu i produbljivanja glasa.

Spremni za rak?

Pušenje cigareta i nikotin povezani su sa 90% svih slučajeva raka pluća. Pušenje cigareta povezano je s povećanim rizikom od respiratornih bolesti, uključujući bronhitis, kronični kašalj, astmu i emfizem.

Vruće i suhoKorisnici ecstasy-ja i metamfetamina riskiraju zatajenje bubrega kada se poveća njihova tjelesna temperatura i dehidriraju, što otežava protok krvi do bubrega.

Smanji me

Upotreba steroida može zaustaviti rast kostiju. Adolescenti koji koriste steroide možda nikada ne dosegnu svoju punu visinu.

Otrov

Pretjerana upotreba alkohola, čak i na nekoliko dana, može uzrokovati nakupljanje masnoća u jetri. Ovo stanje, koje se naziva „masna jetra“, oštećuje sposobnost jetre da eliminira toksine, probavlja hranu i proizvodi za tijelo važne proteine.

Smrt

Snifanje kemikalija koje se koriste u kućanstvu kao što su otapala (butan, propan), aerosola (boja u spreju, lak za kosu) ili plinova može dovesti do brzih i nepravilnih otkucaja srca i do zatajenja srca u roku od nekoliko minuta. Ovo je poznato kao „iznenadna smrt zbog snifanja“.

Dijelimo bol

Svake godine oko 46 000 nepušača koji su bili izloženi tuđem dimu cigareta umire zbog bolesti srca.

Droga + tvoj život

Droga ne utječe samo na tvoj mozak i tvoje tijelo, nego i na tvoj život. Iza svih statistika se nalaze mladi ljudi koji su mislili „To se meni neće dogoditi“, ali se na žalost dogodilo. Zajedno s ovisnošću i drugim zdravstvenim problemima, korištenje droga može također imati stvarne i ozbiljne posljedice na druge dijelove tvog života. Sljedeće informacije su samo dijelić tog utjecaja.

Loše ocjene

Srednjoškolci koji koriste marihuanu imaju 1,5 do 2 puta veću šansu da prolaze s dobrim ili nižim uspjehom u usporedbi sa srednjoškolcima koji ne koriste marihuanu.

Slučajna smrtVozači u dobi od 16 do 20 godina imaju 17 puta veću šansu da umru u automobilskoj nesreći kada je uključen i alkohol.

Nasilno ponašanjeAdolescenti koji su u prošloj godini koristili droge imaju dva puta veće šanse za nasilno ponašanje u usporedbi s onima koji nisu koristili droge.

Rupe u sjećanju

Pijenje velikih količina alkohola u kratkom vremenskom razdoblju uzrokuje naglo povećanje količine alkohola u krvi. Ovo brzo oštećuje ravnotežu, motoričke sposobnosti i donošenje odluka i može dovesti i do rupa u sjećanju, tj. perioda vremena u kojima se osoba ne može sjetiti ključnih detalja o onome što se događa. Osoba riskira gubitak kontrole nad tim što se događa prije, tijekom ili poslije rupe u sjećanju i zbog toga se može naći u opasnim i neželjenim situacijama. Zbog načina na koji probavljaju alkohol žene su u većem riziku za rupe u sjećanju.

Razmisli o ovome:

• U kakvim se neželjenim situacijama ljudi mogu naći ako popiju previše?
• Koji je primjer posljedica opijanja koji se ne može ispraviti?
• Zašto misliš da je gubitak kontrole uzrokovan opijanjem sličan tome da nekom drugom prepustiš kontrolu nad sobom?

Statistika

Kada bismo mogli predvidjeti budućnost kao s kristalnom kuglom uvijek bismo mogli donositi dobre odluke. U stvarnom životu, bez kristalne kugle, imamo statistiku koja nam pomaže u donošenju pametnih izbora. Valjana statistika izvodi se iz istraživanja koja mjere ponašanje grupe ljudi (uzorka) tijekom određenog vremenskog perioda. Sa statistikom možemo ustanoviti vjerojatnost da će nam se neki događaj dogoditi na temelju tuđih iskustava.

Valjana statistika je:

• izdana od strane pouzdanog izvora koji prezentira podatke na znanstven, objektivan način;
• prikupljena na velikom uzorku ljudi koji su nasumično odabrani i anonimni kako bi se osigurala točnost;
• konzistentni tijekom vremena čime se dokazuje kvaliteta istraživanja.

Statistika prezentirana u ovom članku proizlazi iz zdravstvenih istraživanja koja pokazuju kako droge imaju negativan utjecaj. Razumijevanje kako valjana i pouzdana statistika može pomoći u donošenju važnih zaključaka i boljih odluka u našim životima.

Izvor:  http://www.nimh.nih.gov

Prevele: Martina Goluban, mag. psych. i Helena Gjurić, mag. psych.