Posljednje desetljeće se globalno bilježi kontinuirani pad novooboljelih od infekcije HIV-om i smrti od
AIDS-a. U zemljama EU/EEA tijekom posljednjeg desetljeća se također kontinuirano smanjuju brojevi
novi slučajeva AIDS-a i smrti od AIDS-a, a zadnjih godina se bilježi i blagi pad novih infekcija HIV-om.

 

 

 

 

 

 

 

 

Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u
razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do početka
studenoga 2019. godine zabilježeno je ukupno 1.723 osoba (1.531 muškarac i 192 žena) kojima je
dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 551 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a
umrlo 222 osoba (290 od HIV-a/AIDS-a). Većina osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om su
bili muškarci (98 %) i najveći postotak prijavljenog puta prijenosa je seksualni odnos između
muškaraca ( 78 %), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca. Udio
zaraženih putem injektiranja droga je 5 %. Vertikalni prijenos (sa zaražene majke na dijete) čini 1 %, a
primanje zaraženih krvnih preparata 0,1 % od ukupnog broja zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om.
Podaci za 2019. Od 1. siječnja 2019. do 5. studenoga 2019. godine je zabilježeno 70 osoba kojima je
dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS) tijekom ove godine, što je na razini prošle godine
za isto razdoblje (kod 58 (83 %) je vjerojatni put prijenosa bio muški homoseksualni odnos, 10 osoba
(14 %) heteroseksualni odnos, a u dva (2,8 %) slučaja nije naveden put prijenosa).

Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se zadržala na niskoj razini, s blagim trendom porasta
novodijagnosticiranih osoba do 2015. godine (kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV/AIDS-a
– 116), a od 2015. godine bilježimo pad broja osoba s novodijagnosticiranom infekcijom HIV-om.
Blagi trend porasta novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om u razdoblju od 2003. do 2015.
godine dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije povećanom dostupnošću
testiranja (u zdravstvenim ustanovama i zajednici). Sadašnji epidemiološki podaci pokazuju stagnaciju
ili blago smanjivanje pojavnosti infekcije HIV-om.

Danas je život s HIV-om postao kronično oboljenje s kojim je moguće živjeti, raditi i planirati
budućnost zahvaljujući interdisciplinarnom napretku medicinske znanosti, razvoju inovativnih
lijekova i društvenom pristupu oboljelima.
Sinergija zdravstvenog sustava i društvene zajednice u Hrvatskoj značajno pridonosi prevenciji,
prepoznavanju rizika, smanjenju stigme i diskriminacije, edukaciji građana i pravovremenom
uključivanju u skrb.

Kasna dijagnoza je ključna prepreka za učinkovitije liječenje i prevenciju  

Prema podacima SZO-a, UNAIDS-a i ECDC-a oko 30-50% osoba koje su zaražene HIV-om ne znaju da su HIV pozitivne. U europskim zemljama gotovo pola HIV infekcija je dijagnosticirano kasno, što povećava rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, smrti i prijenosa HIV infekcije na druge. Prema analizi modeliranja u Hrvatskoj

 Aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana AIDS-a

U svijetu i u Hrvatskoj se već gotovo 30 godina obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 1. prosinca s ciljem podizanja svijesti javnosti i ukazivanja na javnozdravstveni značaj HIV/AIDS-a, važnost pravodobnog dijagnosticiranja i liječenja, pokazivanje solidarnosti prema oboljelima, doprinos smanjenju stigme i diskriminacije te doprinos zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja.

U zajedničkoj strategiji u području prevencije i liječenja HIV/AIDS-a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i

Više informacija o HIV/AIDS-u možete saznati na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo www.hzjz.hr www.javno-zdravlje.hr , a dodatne informacije o aktivnostima obilježavanja  pogledajte ovdje : Europski tjedan testiranja na HIV i hepatitis.

Udruga LET smatra da se može i mora: