Blagdani su za mnoge vrijeme slavlja i veselja, Božić se posebno ističe, no mnogima je to posebno teško razdoblje i najteži dio godine. Daleko su od osjećaja sreće i ispunjenosti, a nerijetko i one koji su inače zadovoljni mogu preplaviti osjećaji usamljenosti i tjeskobe.
Važno je stoga podsjetiti koliko svatko od nas svojim ponašanjem može otežati ili olakšati situaciju te imati na umu da je naša prisutnost u nečijem životu, podrška, utjeha ili samo uho za slušanje najčešće najbolji poklon. Mediji pritom imaju izuzetno važnu ulogu.
Mentalno zdravlje nije luksuz, već temeljno ljudsko pravo
Bez mentalnog zdravlja nema zdravlja, a dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, s obzirom na to da se svi ponekad susrećemo s raznim teškoćama i stresorima, nego nam ono omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse, objašnjavaju stručnjaci za mentalno zdravlje.
Napominju da stoga blagdansko razdoblje treba učiniti manje stresnim, podsjetiti se na njihov istinski smisao, biti zahvalan na onome što imamo, a prije svega ljudima koji su nam bliski i kojima se, u trenucima krize možemo obratiti za savjet, utjehu, pomoć.
Kako se nositi s blagdanskom tugom, kako pomoći onima koji se ne osjećaju dobro ili su upravo tijekom blagdana u dodatno rizičnim situacijama vezano uz obiteljsko i nasilje nad ženama kao i kako osvijestiti da svi oni podršku trebaju i u ostatku godine te da se odmicanjem od promicanja navodnog savršenstva možemo primaknuti razvijanju zdrave zajednice, između ostalog, za DNEVNIK.hr objasnili su iz Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje – SUMEZ.
Riječ je o nacionalnom savezu 19 udruga koje na terenu pružaju direktnu podršku osobama s teškoćama mentalnog zdravlja u zajednici u 10 gradova: Zagreb, Karlovac, Split, Dubrovnik, Makarska, Rijeka, Slavonski Brod, Vukovar, Ogulin i Zaprešić.
Zajednica, ističu, igra ključnu ulogu u promicanju mentalnog zdravlja i podizanju kvalitete života poticanjem društvenih veza, smanjenjem izolacije i pružanjem osjećaja pripadnosti i svrhe, a upravo to dodatno je vidljivo u ovim tjednima. Ljudi osjećaju da moraju biti spremni suočiti se sa svim blagdanskim pritiscima i često traže alate i podršku da to prebrode, istaknula je tajnica SUMEZ-a Radmila Stojanović Babić.
Kakav je utjecaj blagdana na mentalno zdravlje i ima li baš Božić posebnu ulogu?
Blagdani, a posebno Božić, imaju dvostruki utjecaj na mentalno zdravlje. S jedne strane, blagdani su vrijeme radosti, okupljanja i tradicije, što može biti snažan izvor sreće, pripadnosti i osjećaja zajedništva. Ovi pozitivni aspekti mogu poboljšati raspoloženje kod većine ljudi.
S druge strane, za mnoge su blagdani, i Božić, vrijeme intenzivnog stresa i pojačane tuge. Društveni pritisak da budemo “sretni” i “savršeni” u ovom periodu, financijski teret ili suočavanje s obiteljskim disfunkcijama i gubicima, mogu pogoršati postojeće probleme mentalnog zdravlja. Božić, kao blagdan koji jako naglašava obitelj i toplinu doma, posebno teško pogađa one koji su usamljeni ili koji su izgubili voljenu osobu. Kod ranjivih skupina, poput onih koji se već bore s mentalnim poteškoćama, starije populacije, ili migranata daleko od kuće, kontrast između blagdanske sreće i njihove osobne situacije može biti vrlo bolan.
Koji su najčešći uzroci blagdanske tuge?
Blagdanska tuga nije rijetkost i nema samo jednog uzročnika već je najčešće uzrokovana kombinacijom nekoliko čimbenika, a to su nerealna očekivanja. financijski stres, bol zbog gubitka, usamljenost i socijalna izolacija te obiteljske tenzije.
Nerealna očekivanja – pritisak da Božić mora biti “kao iz filma”, savršen i bez stresa, što stvara razočaranje kada se to ne ostvari. Financijski stres – teret kupovine poklona i organizacije slavlja može biti prevelik za kućne budžete. Bol zbog gubitka – blagdani intenziviraju sjećanja na preminule voljene osobe, pojačavajući osjećaj tuge i praznine. Usamljenost i socijalna izolacija – za starije osobe, migrante, ili one koji su se tek doselili te osobe s teškoćama mentalnog zdravlja koje nemaju podršku, blagdani ističu činjenicu da nemaju koga pozvati ili tko će pozvati njih. Obiteljske tenzije – Okupljanja često ožive stare obiteljske konflikte i neriješene odnose, što dovodi do stresa i osjećaja iscrpljenosti.
Obraćaju li vam se već ovih dana češće osobe koje traže pomoć?
Iskustvo udruga članica koje pružaju podršku osobama s teškoćama mentalnog zdravlja u svojim lokalnim zajednicama pokazuje da se već u kasnu jesen i početkom prosinca povećava broj ljudi koji traže pomoć. Razlozi su upravo anticipacija blagdanskog stresa, usamljenosti, ali i potreba da se “srede” prije nego što se susretnu s obitelji. Ljudi osjećaju da moraju biti spremni suočiti se sa svim blagdanskim pritiscima i često traže alate i podršku da to prebrode.
Koje su skupine posebno osjetljive i trebaju našu dodatnu pozornost i podršku, ali i što možemo naučiti i primjenjivati i u ostatku godine?
Ključno je da našu pozornost usmjerimo na najranjivije, a ono što naučimo primjenjujemo tijekom cijele godine.
Ranjive skupine su starija populacija, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, imigranti i osobe koje su nedavno doživjele gubitak, a blagdansko vrijeme može biti posebice stresno i za osobe koje se bore s poremećajem hranjenja, a važno je razumjeti zašto su posebno osjetljivi za blagdane te što možemo naučiti i primjenjivati cijele godine.
Udruga LET je članica Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje.