U Hrvatskoj, kao i u svijetu, ovisnost o drogama je sve raširenija. Prema novijim istraživanjima, od početka uzimanja droge do trenutka kada obitelj sazna da unutar nje postoji problem ovisnosti o drogama, u prosjeku prođu 2-4 godine. Preko 80% osoba s problemom ovisnosti navodi kako je prva droga koju su konzumirali bila marihuana. Prvi susret s drogom najčešće je posljedica slučajnosti, droga se obično kuša iz znatiželje ili na nagovor prijatelja.
Psihička ovisnost je jaka potreba za uzimanjem određene droge da bi se izazvalo zadovoljstvo ili izbjegla nelagoda. Fizička ovisnost se očituje razvojem tjelesnih simptoma (drhtavica, znojenje, bolovi), a javlja se u slučajevima kada se droga ne uzme u vrijeme kada organizam to očekuje s obzirom na naviknuti ritam uzimanja.
Najčešći simptomi ovisnosti
Svima jasno vidljivi znaci su proširene zjenice, suzne oči, curenje iz nosa, nekontrolirano cupkanje nogama, zijevanje i stiskanje u čučeći položaj. Promatrač na osobi koja je u krizi može uočiti uznemirenost do razine panike, nevjerojatnu razdražljivost koja lako prelazi u agresivnost, želju da se na brzinu nekamo ode i da se prekapa po stvarima. Takva osoba izmišlja nebulozne razloge zbog kojih mora nakratko izaći i nešto obaviti.
Neki od znakova koji upozoravaju na zlouporabu sredstava ovisnosti kod adolescenata: zanemarivanje osobne higijene, doživljaj sebe kao manje vrijednoga, nastupi nasilnosti kod kuće, neočekivan gubitak na težini, umor ili hiperaktivnost, nejasan govor, povreda kućnog reda izlazaka, bježanje od kuće, ožiljci na koži, crvenilo očiju, nedostatak vrijednih stvari, posjedovanje neočekivanih vrijednih stvari, krađa/posuđivanje novca, udaljavanje od roditelja i prijatelja, loš uspjeh u školi i zanemarivanje školskih obaveza.
Posljedice uzimanja droga
Posljedice dijelimo na zdravstvene (psihička i fizička oštećenja), ekonomske, socijalne, etičke i zakonske.
Ovisnici češće obolijevaju od raznih tjelesnih bolesti. Sklonost uporabe nečistih šprica i igala dovodi do zaraze virusima HIV-a i hepatitisa B i C. Osim što su to kronične bolesti, postoji i stalna opasnost da ih osobe dalje šire. S vremenom osobe s problemom ovisnosti postaju društveno i radno nesposobne. Potraga za sve većom količinom droge nagoni na kriminalne radnje (krađe, provale, razbojstva). Infekcije i alergijske reakcije zbog ubrizgavanja nečiste droge mogu dovesti do amputacije ruku.
Posljedice uzimanja droga su i neuspjeh u školi, sukobi s obitelji, gubitak prijatelja, dehumanizacija osjećaja u intimnim vezama, neželjene trudnoće i spolne bolesti. Posljedice uzimanja droge su i veliki financijski izdaci kako obitelji tako i države za skupe programe liječenja osoba s problemom ovisnosti.
Rizične skupine mladih
U rizičnu skupinu mladih spadaju oni mladi koji su u lošim odnosima s članovima svoje obitelji, ali i u lošem odnosu prema sebi. Rizični čimbenici su pretjerana popustljivost majke i oca, ali i pretjerana strogoća oca. Nadalje rizični čimbenici su i ako roditelji mlade osobe učestalo koriste opojna sredstva te ako žive u ekstremnom siromaštvu ili ekstremnom bogatstvu.
Veći rizik za odlazak u ovisnost imaju osobe s manjkom samopoštovanja i samopouzdanja. Samopoštovanje je svijest o vlastitoj vrijednosti, našim jakim stranama i slabostima, pozitivnim i negativnim osobinama. Prihvaćanje sebe onakvima kakvi jesmo. Samopouzdanje je uvjerenje kako smo sposobni razmišljati, učiti, birati, donositi odluke, savladavati izazove i probleme. Osoba niskog samopouzdanja ne osjeća se sposobnom suočiti sa životnim izazovima i nema bazično povjerenje u svoje sposobnosti i način razmišljanja.
Najdjelotvornija borba protiv ovisnosti je kontinuirano izgrađivanje sebe, u svim fazama života. Najučinkovitija metoda je stalna educiranost mladih o štetnim posljedicama psihoaktivnih tvari te osnaživanje samopouzdanja, samopoštovanja i pozitivne slike o sebi.
