Virusni hepatitisi skupina su zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo, a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E koji mogu prouzročiti akutnu ili kroničnu bolest.
Akutni hepatitis je akutna upala jetre koja traje ograničeno vrijeme. S druge strane, kronični hepatitis je stanje trajne upale jetre (duže od 6 mjeseci).
Virusima hepatitisa zahvaćeni su milijuni ljudi diljem svijeta i svatko može biti izložen riziku zaraze. Procjenjuje se da oko 95% osoba u svijetu koje žive s virusnim hepatitisom to ne zna jer infekcija često izaziva blage simptome ili ih uopće nema. Ako se ne liječi, može izazvati oštećenja i zatajenja jetre. Virusni hepatitis vodeći je uzrok raka jetre i transplantacije jetre u Europi.
Virusni hepatitisi A, B i C čine 95% slučajeva. Hepatitisi B i C prenose se krvlju, spolnim putem i s majke na dijete tijekom trudnoće i poroda. Hepatitis B najčešće se prenosi spolnim putem, dok se hepatitis C prvenstveno prenosi zaraženom krvlju.
Bitno je skrenuti pažnju na virusne hepatitise B i C koji se prenose putem zaražene krvi i tjelesnih tekućina, a često izazivaju blage simptome. No, prelaskom u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu dovesti do razvoja ciroze i raka jetre.
Korištenje droga injektiranjem i virusni hepatitis
U Europi osobe koje injektiraju droge predstavljaju relativno malu populaciju, ali velika prevalencija HIV-a i kroničnog virusnog hepatitisa među ovom skupinom pokazuje nam da je ukupni teret zaraznih bolesti koji se može pripisati intravenskoj uporabi droga vrlo velik.
Uobičajene krvlju prenosive zarazne bolesti među intravenskim korisnicima droga uključuju virus HIV-a, virus hepatitisa C i B. Glavni mehanizam prijenosa ovih infekcija je dijeljenje pribora za injektiranje među korisnicima, poput šprica, igala, posuda za miješanje droge i ostalog pribora za pripremu droge. Osim toga, ove infekcije među populacijom intravenskih korisnika te njihovih seksualnih partnera ili klijenata šire se spolnim putem.
Smjernice za Prevenciju i nadzor zaraznih bolesti među instravenskim korisnicima droga utemeljene su na dokazima prepoznale su primjere dobre prakse za prevenciju i nadzor zaraznih bolesti među intravenskim korisnicima droga. Intervencije treba koristiti u kombinaciji kako bi se postigao efekt sinergije.
Smjernice preporučuju sljedećih 7 ključnih komponenti intervencije:
- Pribor za injektiranje: opskrba i legalna dostupnost čistog pribora za injektiranje, uključujući dovoljnu opskrbu besplatnim sterilnim iglama i špricama, kao dio kombiniranog višekomponentnog pristupa koji se provodi putem programa smanjenja šteta, savjetovanja i programa liječenja.
- Cijepljenje: cijepljenje protiv hepatitisa A i B, tetanusa i gripe
- Liječenje od ovisnosti o drogama: liječenjem opijatske ovisnosti supstitucijskom terapijom i drugi učinkoviti načini liječenja ovisnosti
- Testiranje: potrebno je rutinski ponuditi dobrovoljno i anonimno testiranje uz informirani pristanak na HIV, hepatitis B i C i ostale infekcije, uključujući TBC i povezati s preporukom za liječenje.
- Liječenje zaraznih bolesti: antivirusno liječenje na temelju kliničkih pokazatelja za one koji su zaraženi HIV-om, hepatitisom B ili C. Antituberkulozno liječenje za aktivne TBC slučajeve. Ponuditi liječenje ostalih zaraznih bolesti prema kliničkim pokazateljima.
- Promicanje zdravlja: promicanje zdravlja odnosi se na osvješćivanje o načinima sigurnog injektiranja droge: zaštitu spolnog zdravlja, uključujući korištenje kondoma i sprečavanje bolesti, testiranje i liječenje.
- Ciljane usluge: usluge se trebaju kombinirati, organizirati i pružati u skladu s potrebama korisnika i lokalnim uvjetima, što uključuje pružanje usluga liječenja na terenu i na određenim stalnim mjestima, program smanjena štete, savjetovanja i testiranja kao i upućivanje u službe opće medicine i specijalističke službe.