Europski tjedan mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje u zajednici

U razdoblju od 22. do 28. svibnja diljem Europe obilježava se Tjedan mentalnog zdravlja. Još od davne 1949. godine svibanj je proglašen mjesecom podizanja svijesti o mentalnom zdravlju. Kroz različite inicijative, planove, prijedloge zakona i projekte, iz godine u godinu ova dva događaja imaju značajan utjecaj na podizanje svijesti o mentalnom zdravlju, što na sreću potvrđuje činjenicu da javnost sve više prepoznaje važnost mentalnog zdravlja!

Samim podizanjem svijesti o mentalnom zdravlju, povećanim razumijevanjem za teme vezane uz mentalno zdravlje i mentalne poteškoće, imamo priliku smanjiti predrasude i diskriminaciju vezanu uz mentalne poremećaje i stereotipe o osobama koje boluju od mentalnih poremećaja. Isto tako, što je manja stigma, pojedinac u društvu će se osjećati sigurnije i spremnije tražiti pomoć i podršku, kako od strane stručnih osoba (psihijatar, psihoterapeut, psiholog), tako i od strane svoje obitelji, prijatelja, poslodavca i ostalih članova šire društvene zajednice.

Ovogodišnja tema europskog tjedna mentalnog zdravlja je Mentalno zdravlje u zajednici.

Mentalno zdravlje je značajno za svaku zdravu zajednicu. Obrnuto je također važno – zdravlje se sastoji od fizičkog, tjelesnog i socijalnog zdravlja, uz očuvanu dobrobit pojedinca. Potvrdu da je mentalno zdravlje za zajednice u cijelom svijetu važno nalazimo u podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), prema kojima je broj osoba s mentalnim poteškoćama u 2021. godini premašio brojku od 150 milijuna osoba.

Prema recentnim podacima Organizacije za razvoj i suradnju zemalja (OECD), svaka druga osoba tijekom svog života ima nekakve poteškoće vezane uz vlastito mentalno zdravlje, što predstavlja značajan ekonomski teret društvima i nacijama diljem svijeta. Samo u Hrvatskoj uzrok invaliditeta u 23,9% slučajeva pripisuje se mentalnim poremećajima.

Prema podacima organizacije Mental Health Europe, osobe koje pate od mentalnih poteškoća često imaju lošiji socioekonomski status, niži status obrazovanja, niža primanja, loš sustav socijalne potpore te uz to često doživljavaju stigmatizaciju zbog vlastitog stanja, kao rezultat nerazumijevanja i manjka potpore od strane zajednice.

Pojedinci iz svih dobnih skupina i socijalnih grupa mogu imati probleme vezane uz mentalno zdravlje. U posljednjih nekoliko godina bili smo svjedoci kolektivne traume kao rezultat pandemije COVIDa-19, koja je naglasila krhkost mentalnog zdravlja. Stoga je potrebno djelovati na svim razinama društva, kako bismo kao društvo sačuvali naše zdravlje i razvijali se bez poteškoća.

Prema modelu Uriea Bronfenbrennera, svaki pojedinac je okružen živim ekosustavom, razinama i dijelovima društva koje utječu na njega, a isto tako on posrednim i neposrednim putem može utjecati i na njih. Prema tome, što kao pojedinci i zajednica možemo učiniti da rušimo predrasude i podižemo svijest o mentalnom zdravlju?

Neke od smjernica za izgradnju mentalno zdravih zajednica navodimo prema sljedećim razinama:

Razina pojedinca 

• kao pojedinac pokušajte se educirati o mentalnom zdravlju kroz različite seminare, predavanja i traženje stručne literature u vašoj lokalnoj zajednici;
• osvijestite vlastite predrasude koje imate o mentalnom zdravlju te osobama oboljelim od mentalnih poremećaja;
• ako sami patite od određenih mentalnih poteškoća, zatražite pomoć! Zatražite pomoć od strane doktora opće prakse, psihologa, psihijatra, psihoterapeuta i ostalih stručnjaka;
• ako u vašoj obitelji postoji osoba koja pati od mentalnih poteškoća, pokušajte se educirati o samoj poteškoći, tražite pomoć i savjet stručnjaka te osoba koje također u vašoj zajednici imaju člana obitelji s istim poteškoćama.

Razina mikrosustava – obitelj i prijatelji, škola, udruge, organizacije, poslodavac

• edukacija roditelja o mentalnim poteškoćama djeteta, mentalnim poteškoćama učenika u školi, mentalnim poteškoćama vezanim uz bračne odnose i dr.;
• nastavnici – edukacija nastavnika o mentalnom zdravlju te najčešćim poteškoćama vezanim uz mentalno zdravlja; poticanje nastavnika da samostalno brinu o svom mentalnom zdravlju te sudjeluju u prepoznavanju mentalnih poteškoća kod učenika/studenata; poticanje otvaranja studentskih savjetovališta;
• formiranje lokalnih organizacija i udruženja, čiji je cilj edukacija lokalnog stanovništva o mentalnom zdravlju i mentalnim poteškoćama;
• poslodavci – edukacija poslodavaca o mentalnom zdravlju.

Razina makro i egzosustava – mediji, zdravstvene i socijalne usluge, politika

• Izrada nacionalnog plana za borbu protiv mentalnih poteškoća i poremećaja; Izrada nacionalnog programa borbe protiv stigme psihičke bolesti u osoba koje imaju iskustvo s tim bolestima i poteškoćama;
• Izgradnja timova za pružanje psihološke pomoći i podrške izvan bolničkih sustava na razini lokalnih zajednica; formiranje mobilnih timova za pružanje psihološke pomoći;
• Edukacija novinara, reportera i ostalih sudionika u medijima o izvještavanju o temama iz područja mentalnog zdravlja, osobama koje boluju ili su imale iskustvo s psihičkim poteškoćama i poremećajima; izrada pravilnika i smjernica za etično izvještavanje.

Kao dio živog ekosustava, imamo dužnost djelovati ka izgradnji mentalno zdravijeg društva!

Izvori:
Donesen Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. – Klinika za psihijatriju “Vrapče.” (29. studeni, 2022). Preuzeto 18. svibnja, 2023. https://bolnica-vrapce.hr/donesen-strateski-okvir-razvoja-mentalnog-zdravlja-do-2030/

European Mental Health Week – Engagement Kit .(2023, svibanj). Preuzeto 19. svibnja, 2023., https://www.mhe-sme.org/wp-content/uploads/2023/05/EMHW-2023-ENGAGEMENT-TOOLKIT.pdf

Tekst pripremila: Mag. psych. Valerija Posavec, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar”. Preuzeto sa: stampar.hr