Iako je Zakon o privremenom uzdržavanju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025., trebao donijeti spas djeci čiji roditelji ne plaćaju alimentaciju, šestomjesečna praksa pokazuje ozbiljne zastoje i prepreke.
Na online konferenciji u organizaciji Udruge LET, više od 100 stručnjaka iz socijalne skrbi, pravosuđa i civilnog društva upozorilo je da sustav ne funkcionira, a djeca i dalje mjesecima ostaju bez nužne financijske podrške.
Glavni problem, istaknuto je, leži u višemjesečnom kašnjenju Agencije za osiguranje radničkih tražbina (AORT) u donošenju rješenja. Roditelji koji su zahtjev podnijeli početkom godine, prve isplate dočekali su tek u srpnju.
Manipulacije i birokratske prepreke
Stručnjaci i roditelji ukazali su na niz problema koji paraliziraju sustav:
Izbjegavanje odgovornosti: Roditelji obveznici uzdržavanja manipuliraju sustavom izbjegavajući preuzimanje pošte ili povremenim uplatama minimalnih iznosa kako bi formalno izbjegli postupak.
Problemi s inozemstvom: Procedura je znatno otežana kada roditelj neplatiša živi u inozemstvu.
Nedostatak pravilnika: Nije donesen ključni pravilnik koji bi omogućio naplatu duga putem javnog rada.
Niski iznosi: Mnogi roditelji ističu kako su sudski određeni iznosi alimentacije znatno manji od stvarnih potreba djeteta, što je problem koji dodatno otežava situaciju.
Iza suhoparnih administrativnih problema kriju se teške životne priče. “Sedam godina nisam dobila alimentaciju od 132 eura po djetetu.
Djeca su prošla svašta, zar još uz to trebaju biti i siromašni?” – samo je jedan od komentara očajnih roditelja. Drugi svjedoče o nefunkcioniranju sustava e-Građani, prijetnjama bivših partnera i borbi za osnovne potrepštine dok čekaju rješenje. “Noćima ne spavam od brige, nikad gore nismo živjele,” piše samohrana majka.
Hitne izmjene su nužne
Sudionici konferencije i građani predložili su konkretne izmjene zakona kako bi se osigurala njegova svrhovitost. Ključni prijedlozi uključuju skraćivanje roka za donošenje rješenja na najviše 15 dana, jer se radi o žurnom postupku.
Također, predlaže se da stranka u postupku bude isključivo dijete, dok bi se roditelju obvezniku rješenje dostavljalo samo na znanje, čime bi se spriječile zloupotrebe i odugovlačenja. Inzistira se i da AORT mora po službenoj dužnosti pribavljati dokumentaciju iz državnih sustava, umjesto da taj teret prebacuje na roditelje.
Iz Udruge LET poručuju kako je krajnje vrijeme za sustavno i hitno djelovanje. Zaključak konferencije je jasan: nužno je odmah ukloniti detektirane propuste i prilagoditi procedure kako bi Zakon o privremenom uzdržavanju postao stvarni, a ne samo teoretski instrument zaštite.
Jer, kako poručuju, svako dijete ima pravo na uzdržavanje, a država mora učiniti sve da mu to pravo – bez iznimke – i omogući.
