Svjetski dan svjesnosti o autizmu se obilježava 2. travnja svake godine prema odluci Ujedinjenih naroda, dok je cijeli travanj u nekim zemljama posvećen podizanju svjesnosti o poremećajima iz autističnog spektra.
Ovogodišnji je slogan „Nismo nevidljivi“ (Not Invisible)
zato što je iskustvo u proteklim godinama pokazalo kako sustav još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaje potrebe osoba s poremećajem iz autističnog spektra kao i njihovih obitelji.
Nedostatak sustavne podrške vidljiv je u svim segmentima – od dijagnostike i rane intervencije, školovanja, zapošljavanja, do dugoročne skrbi za odrasle osobe s autizmom.
Što je autizam?
Autizam je složen neurorazvojni poremećaj koji počinje u djetinjstvu, većinom u prve tri godine života, zahvaća gotovo sve psihičke funkcije i traje cijeli život. Ponajviše je karakteriziran poteškoćama u socijalnim vještinama i komunikaciji.
Kako povećati svjesnost o autizmu?
Važno je naglasiti da se ne radi o bolesti, već o poremećaju, stanju koje traje cijeli život. Pojam „spektar“ se koristi jer obuhvaća širok raspon simptoma i ozbiljnosti, te posljedično i svaka osoba u spektru ima različite simptome i potrebe (Aspergerov sindroma, Rettov sindrom, DDS – Dječji dezintegrativni sindrom /Hellerov sindrom/, Neodređeni pervazivni razvojni poremećaj).
Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom HZJZ- u Republici Hrvatskoj iz 2024. godine u Republici Hrvatskoj je evidentirano 6.125 osoba s poremećajem iz spektra autizma, a 1.384 ih živi u Gradu Zagrebu.
Plava boja simbolizira poremećaje iz spektra autizma, a još jedan od simbola su i dijelovi puzzle.
Poremećaj iz spektra autizma karakteriziraju:
- teškoće u socio-emocionalnom reciprocitetu, verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te razvoju, održavanju i razumijevanju socijalnih odnosa,
- neuobičajeno ponašanje – ograničeni interesi i aktivnosti te repetitivna (ponavljajuća) ponašanja
Osobe s poremećajem iz spektra autizma imaju teškoće u komunikaciji i socijalnim odnosima te se opiru svakoj promjeni navika. Njihovo ponašanje obilježava nezainteresiranost za druge, automatsko ponavljanje pojedinih pokreta ili radnji te neuobičajeno vezivanje za neki predmet. Međutim, neka djeca pokazuju iznimne motoričke, matematičke, glazbene, likovne i druge vještine.
Bitni su programi rane intervencije jer njima potičemo ostvarivanje razvojnih potencijala djeteta, sprečavamo razvoj daljnjih poteškoća, pripremamo dijete za vrtić, školu, zapošljavanje i u konačnici za samostalan život.
Kvalitetu života osoba oboljelih od autizma mogu znatno poboljšati rana dijagnoza i intervencija: TEACCH metoda, senzorička integracija, Floortime i ABA, video modeliranje i terapije: logopedska, edukacijsko rehabilitacijska, radna, fizikalna, glazbena te drugi oblici terapija.
Više pročitajte na: https://stampar.hr/hr/novosti/nismo-nevidljivi-svjetski-dan-svjesnosti-o-autizmu