Svjetski dan prevencije samoubojstva obilježava se svake godine 10.rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstva (eng. IASP). Cilj je povećanje svjesnosti o tom ozbiljnom javnozdravstvenom problemu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako u svijetu godišnje oko 800.000 ljudi izvrši samoubojstvo. To je jedna osoba svakih 30-40 sekundi uz 10-40 puta više pokušaja samoubojstva.
Svjetska zdravstvena organizacija prevenciju suicida proglasila je imperativom, s obzirom da brojke govore o tihoj epidemiji.
Samoubojstvo je kompleksan čin. Ne postoji jedinstvena teorija kojom ga možemo objasniti, ne postoji jedan uzrok koji bi bio odgovoran niti jedinstvena terapijska metoda koja bi ga spriječila.
Na suicidalno ponašanje utječu različiti rizični faktori od kojih niti jedan nije odlučujući. Ono se najčešće povezuje s psihičkim poremećajima, pa tako devet od deset ljudi koji su počinili samoubojstvo imaju neki psihički poremećaj. No, mnoga samoubojstva događaju se naglo, impulzivno u trenutcima raznih kriza, a mogu biti povezana i sa sredstvima ovisnosti, posebice alkoholnim pićima.
Kao posebice važni rizični čimbenici ističu se iskustvo gubitka bližnje osobe, samoća, diskriminacija, problemi financijske ili emocionalne naravi, kronična bol ili bolest, doživljaj zlostavljanja i slično. Naročito važan rizični čimbenik jesu prethodni pokušaji samoubojstva.
Prema podacima MUP-a u 2020.g. u Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 1.328 pokušaja samoubojstva, od čega ih je dovršeno 566. U odnosu na 2019. godinu, zabilježen je značajan porast samoubojstva mladih u dobnoj skupini od 15 do 19 g. Taj broj je 2019.g. iznosio 31 samoubojstvo , a u 2020. g. njih 59.
Stručnjaci napominju kako je period karantene tijekom COVID-19 pandemije imao naročito negativan utjecaj na mentalno zdravlje mladih te da bismo u narednom periodu mogli svjedočiti povećanom broju mladih sa simptomima PTSP-a, depresije i anksioznosti, te s iskustvima nasilja u obitelji što predstavlja rizične faktore za pokušaj samoubojstva. Razgovor, odnosno iskrena komunikacija s mladima ključna je za za razumijevanje njihovih života i načina doživljavanja svijeta koji ih okružuje, bez obzira jesmo li roditelji, učitelji, stručnjaci mentalnog zdravlja, rodbina ili prijatelji.
Važno je znati da se samoubojstvo može spriječiti. Poremećaji koji stoje u pozadini suicidalnosti mogu se uspješno liječiti, stoga je najvažnije prepoznati znakove suicidalnosti i potražiti stručnu pomoć.
Suicidalnost se nikad i nipošto ne smije ignorirati!
Mi sami možemo obratiti pažnju na potencijalne znakove kod drugih osoba, poput:
- promjene u navikama spavanja i prehrane
- povlačenje od roditelja, obitelji, dnevnih aktivnosti
- nasilne epizode, buntovno ponašanje ili bježanje od kuće
- korištenje droga i alkohola
- značajno zanemarivanje osobnog izgleda
- vidljive promjene u ličnosti
- uporna dosada, problemi s koncentracijom i akademskim uspjehom
- česte, nespecifične pritužbe u vezi spavanja, koje su povezani s raspoloženjem
- gubitak interesa za uobičajene hobije i aktivnosti
- loša reakcija na kompliment ili priznanje
- pritužbe o osjećanju ili bivanju „lošom osobom“
- fraze poput „neću dugo biti problem“, ili „neću nikoga više ikada uznemiravati“ ili „“nije me za išta više briga“ ili „moj život je beznadan“
- hitro rješavanje obveza koje su se dugo odgađale
- poklanjanje vrijednih stvari
- odbacivanje stvari koje su od osobne vrijednosti
- postajanje pretjerano sretnim nakon prolaska kroz težak period depresije
