Novosti

Svjetski dan mentalnog zdravlja

Početkom jeseni, 10. listopada obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja!

Ovaj dan obilježava se već unazad 70 godina diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o mentalnom zdravlju.

Uz to, nastoji se promicati ideja poticanja brige o mentalnom zdravlju na jednakoj razini kao i brige za tjelesno zdravlje. U znak podrške svim osobama koje pate od različitih mentalnih poremećaja, a i s ciljem podizanja svijesti o mentalnom zdravlju, taj dan je običaj nositi zelenu vrpcu.

Zelena vrpca simbolizira novi život, rast, nove početke u našim životima – našem mentalnom zdravlju.

Prije pandemije koronavirusa, procjenjuje se kako je 2019. godine 970 milijuna ljudi živjelo s barem jednim mentalnim poremećajem (SZO, 2022.).

Između 2009. i 2019. godine procjenjuje se da je 25% populacije patilo od različitih mentalnih poremećaja.

Iako prevalencija mentalnih poremećaja varira s obzirom na dob i spol, najčešći mentalni poremećaji među ženama i muškarcima su anksiozni i depresivni poremećaji.

Pojavom pandemije koronavirusa stvari su se nažalost pogoršale.

Prije same pandemije procijenjeno je da je 2019. godine 193 milijuna osoba patilo od velikog depresivnog poremećaja, a 298 milijuna osoba od različitih oblika anksioznog poremećaja.

U samo godinu dana nakon izbijanja pandemije koronavirusa, broj osoba koje pate od velikog depresivnog poremećaja porastao je na 246 milijuna osoba (porast za 28%) i na 374 milijuna slučajeva za osobe koje pate od različitih oblika anksioznog poremećaja (porast od 26%).

Mentalni poremećaji također nose rizik za raniju smrt. Procjenjuje se kako osobe koje pate od shizofrenije ili bipolarnog poremećaja prosječno žive čak do 20 godina kraće u odnosu na zdravu opću populaciju.

Posljedica većine smrti kod tih osoba su bolesti, kao što su kardiovaskularne, respiratorne bolesti i infekcije koje se mogu prevenirati, no mentalni poremećaji doprinose njihovom nastanku i razvoju kroz različite mehanizme (npr. veća je vjerojatnost konzumacije alkohola, droga, cigareta, neredovite i nezdrave prehrane…).

Ako vas boli grlo i imate temperaturu, odlazite doktoru. No što kada imate problema s mentalnim zdravljem?

U većini zemalja diljem svijeta razvijeni su sustavi za liječenje različitih tjelesnih zdravstvenih tegoba.

Medicinskim fakultetima, liječnicima opće prakse, specijalistima, bolnicama i različitim ustanovama orijentiranim na tjelesno zdravlje, cilj je prevenirati tjelesne tegobe, adekvatno ih liječiti te omogućiti brz i adekvatan oporavak. No kada je u pitanju mentalno zdravlje, orijentacija na psihičko zdravlje pojedinca je sužena i često se svodi na psihijatrijska liječenja, liječenja kod privatnih psihijatara, psihoterapeuta i psihologa u privatnim praksama i dr.

U tom slučaju liječenje tegoba ne samo da je skupo, već osoba često ne zna kome se obratiti za pomoć.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (2022.), procjenjuje se da se u zemljama diljem svijeta samo 2% nacionalnih budžeta raspoređuje za brigu o mentalnom zdravlju. Osim toga, dodatan poražavajući podatak jest da samo 21% zemalja ima u potpunosti razvijen i koordiniran sustav brige i liječenja osoba s mentalnim poremećajima koji se ne odnose samo na liječenje u psihijatrijskim ustanovama i ambulantama, već i liječenje unutar same zajednice oboljele osobe.

Podaci Eurostat istraživanja (2018.) upućuju na to kako se Hrvatska na primjer nalazi u donjoj polovini europskih zemalja rangiranih prema broju psihijatara na 100.00 stanovnika. U 2019. godini broj psihijatara na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 13.4, dok je broj dječjih psihijatara iznosio 0.7!

Pravo na mentalno zdravlje – pravo na zdravlje!

Prošle godine Vlada RH usvojila je Nacionalni okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine. Diljem zemlje povećava se broj stručnjaka (psiholozi, psihoterapeuti, psihijatri, socijalni radnici, socijalni pedagozi, radni terapeuti, logopedi) koji nastoje pružiti pomoć osobama unutar javnog i privatnog sektora s različitim mentalnim teškoćama. Vidljiv je također i povećan interes za samu temu mentalnog zdravlja, koja je u ovim godinama više, nego prijašnjima česta tema u različitim novinskim člancima, blogovima, stručnim člancima i dr.

No usprkos vidljivim pomacima, jasno je da je potrebno uložiti više resursa i dati hrvatskim građanima na znanje gdje i kako mogu potražiti pomoć vezanu uz svoje ili tuđe mentalno zdravlje.

Kako možemo ostvariti svoje pravo na mentalno zdravlje? Istaknut ćemo neke od osnovnih smjernica SZO-a:

Osvijestite svoj problem –

Koliko god smatrate da vaš problem možda nije bitan, kako on nije toliko velik naspram drugih vaših problema ili problema drugih osoba, prvi korak je priznavanje samom sebi da je i vaše mentalno zdravlje važno i možete si dati prostora i vremena za adresiranje te teme.
Zatražite pomoć u vašoj lokalnoj zajednici – Ako ne znate gdje biste točno mogli potražiti pomoć glede vašeg mentalnog zdravlja, možete zatražiti pomoć vašeg liječnika obiteljske medicine, glede usmjeravanja k pravoj stručnoj osobi.

Liječnici obiteljske medicine često se susreću s osobama koje pate od različitih mentalnih tegoba, također moguće je da imaju informaciju kome bi vas mogli uputiti za daljnju pomoć, bilo unutar javnog zdravstva ili privatnog. Osim liječnika obiteljske medicine, raspitajte se unutar vaše lokalne zajednice je li itko tražio pomoć vezanu za svoje mentalno zdravlje i provjerite s tim osobama koliko im je ta pomoć bila korisna, koliko im je vremena oduzimala, je li ona bila besplatna ili ne.

Na kraju, preostaje vam i pretraživanje tih informacija putem društvenih mreža, no budite oprezni i svakako nastojte provjeriti koliko je ta osoba stručna za pružanje stručne pomoći (npr. završeni fakultet, edukacije, psihoterapijski pravac i sl.).

Govorite otvoreno o mentalnom zdravlju i promičite mentalno zdravlje u zajednici Iako se mentalnom zdravlju kao temi posvećuje sve više medijskog prostora, sa povećanim adresiranjem specifičnih tema vezanih uz mentalno zdravlje možemo, ne samo rušiti predrasude i stigmu, već i kreirati društvo koje je otvorenije i tolerantnije prema osobama s različitim teškoćama.

U takvim uvjetima kao društvo možemo se proaktivno orijentirati u kreiranje lokalnih i regionalnih mjera za adekvatnu skrb o našem mentalnom zdravlju. Posljedično tome, ranije navedene mjere mogu se integrirati u model brige o mentalnom zdravlju na nacionalnoj razini.

Dovedimo mentalno zdravlje na višu razinu zajedno – Plan za mentalno zdravlje potreban je na širokoj nacionalnoj razini. Potreban nam je plan koji će pružiti adekvatnu skrb o mentalnom zdravlju u većim, ali i manjim mjestima unutar Hrvatske te najbitnije, potrebna nam je kvalitetna skrb. Kao hrvatski građani možemo iznositi našim lokalnim, regionalnim i nacionalnim političkim dužnosnicima prijedloge za razvoj mentalnog zdravlja u zajednici. Možemo se također uključiti u različite inicijative, udruge i druge oblike aktivističkih zajednica čij je cilj promicanje i briga o mentalnom zdravlju.
Pridružite nam se 10. listopada u borbi za promidžbu i brigu o mentalnom zdravlju! Obilježite taj dan uz nošenje zelene vrpce u znak podrške mentalnom zdravlju u Hrvatskoj te uz aktivnu brigu o vlastitom mentalnom zdravlju!

Više informacija o trenutnom stanju o mentalnom zdravlju u svijetu i kako pomoći na: World Mental Health Report 2022 – Transforming mental health for all – https://www.who.int/publications/i/item/9789240050860

14.05.2024. 22:59

Okrugli stol o mentalnom zdravlju

Savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) organizirao je 14.05.2024. u Zagrebu Okrugli stol pod nazivom: Dobre prakse usluga u zajednici za osobe s teškoćama mentalnog ...
pročitaj više
13.05.2024. 13:20

“NARANČASTA RIBICA: PODRŠKA JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA”

S velikim zadovoljstvom Vas pozivamo na okrugli stol pod nazivom \"Narančasta ribica: Podrška jednoroditeljskim obiteljima\" koji će se održati 23.05.2024. od 11 do 14 sati ...
pročitaj više
07.05.2024. 10:04

UPISI U GRADSKE DJEČJE VRTIĆE 2024./2025.

UPISI U VRTIĆ!!! Upisi u gradske dječje vrtiće za pedagošku godinu 2024./2025. ------------------------------ Zahtjevi za upis u gradske dječje vrtiće za pedagošku godinu 2024./2025. podnose ...
pročitaj više