Svake se godine u svijetu 28. srpnja obilježava Svjetski dan hepatitisa u cilju podizanja svijesti javnosti o javnozdravstvenom značaju virusnih hepatitisa, prvenstveno hepatitisa B i C.
Glavni cilj SZO-a jest eliminacija hepatitisa do 2030. što se kani postići provedbom preventivnih mjera od kojih je cijepljenje najvažnija, zatim ranim otkrivanjem zaraženih i liječenjem svih oboljelih.
Datum 28. srpnja je izabran u čast profesora Barucha Samuela Blumberga, koji je zbog otkrića virusa hepatitisa B 1976. g. dobio Nobelovu nagradu za medicinu.
Najvažniji razlog je osvješćivanje javnosti o značaju hepatitisa. Bolest može biti jako ozbiljna.
Često nema simptoma, a prelaskom u kronični oblik oštećuje jetru i uzrokuje rak i cirozu.
Prevencijom, ranim otkrivanjem i liječenjem može se puno postići.
Hepatitis je upala jetre, a mogu ga uzrokovati različiti virusi ili neinfektivni uzročnici kao što su razni otrovi, neki lijekovi, neke druge bolesti, alkohol.
Najčešći uzročnici hepatitisa su virusi hepatitisa, i to virusi hepatitisa A, B, C, D i E. Najvažniji su B i C.
Hepatitis B se može uspješno spriječiti cijepljenjem, dok je kronični hepatitis C danas izlječiv zahvaljujući lijekovima nove generacije, što daje nadu da se u budućnosti hepatitis može eliminirati.
No, potrebna je veća svjesnost i razumijevanje rizika i mjera zaštite, te važnosti prevencije, pravodobnog dijagnosticiranja i uključivanja oboljelih u liječenje, koje nije jednako dostupno u svim zemljama.
U Republici Hrvatskoj prevencija uključuje edukaciju o rizicima i načinima zaštite, cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u sustavu zdravstvene zaštite, sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, nadzor nad invazivnim kozmetičkim zahvatima (piercing, tetoviranje), prevenciju u populaciji korisnika droga (programi smanjenja štete). Pad učestalosti hepatitisa B zahvaljujemo cijepljenju protiv hepatitisa B.