Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se svake godine 24. ožujka, na dan kada je 1882. godine Robert Koch svijetu obznanio svoje otkriće uzročnika tuberkuloze, bakterije Mycobacterium tuberculosis, za koje je dobio i Nobelovu nagradu za medicinu.
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, “Global TB Report 2017”, procjenjuje se da je u sklopu globalne borbe protiv tuberkuloze u razdoblju od 2000. do 2016. smrtnost od tuberkuloze smanjena za 37 % te je spašeno 53 milijuna života. Premda je ovaj pad smrtnosti ohrabrujući, on nije ravnomjeran među državama i unutar pojedinih rizičnih skupina, zbog čega je tuberkuloza još uvijek globalno jedan od deset glavnih uzroka smrti i vodeći uzrok smrti zbog zaraznih bolesti.
U 2016. godini je u Hrvatskoj je zabilježeno 454 novoboljelih od tuberkuloze, od kojih je 30 završilo smrtnim ishodom. Najveći udio ukupno oboljelih čine osobe u dobi od 70 godina i stariji (23,4 %), dok među djecom predškolske i rane školske dobi (mlađi od 10 godina) nije bilo oboljelih. Hrvatska se stopom incidencije od 10,6/100 000 nalazi u europskom prosjeku. Međutim, postoje značajne razlike među pojedinim županijama, pa je tako najviša incidencija obolijevanja zabilježena u Sisačko-moslavačkoj (19,7/100 000), a najniža u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (4,1/100 000).
Kako se prenosi tuberkuloza?
Tuberkuloza može zahvatiti bilo koji organ u tijelu, a najčešće su to pluća. Osoba je zarazna za okolinu ako ima aktivnu tuberkulozu, što znači da u svom iskašljaju ima mikroskopski vidljive tuberkulozne mikobakterije koje, npr. kašljanjem, kihanjem, govorom ili pjevanjem može prenijeti na svoje bližnje. Bliski kontakti su osobe s kojima je bolesnik svakodnevno u kontaktu poput članova obitelji, bliskih prijatelja ili kolega na radnom mjestu.
Bolesnici s tuberkulozom koji nemaju mikroskopski vidljive uzročnike u iskašljaju nisu zarazni za okolinu, ali se moraju liječiti, da ne bi došlo do daljnjeg širenja bolesti na druge organe poput mozga, bubrega, kralježnice odnosno do razvoja milijarne tuberkuloze kod koje su bolešću zahvaćena dva ili više organa, što može završiti smrtnim ishodom.
Oboljeli s izvanplućnim oblikom tuberkuloze u pravilu nisu zarazni za okolinu.
Tko obolijeva od tuberkuloze?
Procjenjuje se da je danas u svijetu uzročnikom tuberkuloze zaraženo oko 2 – 3 milijarde ljudi, od kojih samo 5 – 10 % inficiranih razvije aktivnu bolest. Iako od tuberkuloze može svatko oboljeti, neka medicinska stanja povećavaju rizik njenog razvoja, kao što su infekcija HIV-om, imunosupresivna terapija (npr. anti-TNF lijekovi, kortikosteroidi, imunosupresivni lijekovi nakon transplantacije), maligne bolesti, alkoholizam, zlouporaba droga, nikotinizam, šećerna bolest, kronično zatajenje bubrega, silikoza i dr.
Povećani rizik od tuberkuloze postoji i u osoba koje su smještene u neke od ustanova kao što su skloništa za beskućnike, zatvori, psihijatrijske bolnice, ustanove za starije i nemoćne i dr.
Kako se liječi tuberkuloza?
Liječenje tuberkuloze prosječno traje šest mjeseci i obično zahtijeva istovremeno uzimanje tri ili četiri lijeka prva dva mjeseca, a potom još četiri mjeseca uzimanje dva lijeka. Bolesnik mora biti upoznat s važnošću pridržavanja propisane terapije da bi se izliječio. Neodgovarajuće liječenje tuberkuloze, bilo nedovoljno dugim liječenjem bilo neodgovarajućom kombinacijom lijekova uzrokuje stvaranje sojeva bakterija otpornih na uobičajene antituberkulotske lijekove i pojavu tzv. rezistentne tuberkuloze. Danas je višestruko rezistentna tuberkuloza (MDR-TB) veliki javnozdravstveni problem jer je uspjeh njenog liječenja znatno niži (oko 50 %) u odnosu na „običnu“ tuberkulozu koja je osjetljiva na postojeće lijekove (prosječna uspješnost liječenja oko 75 %).
U 2016. godini je u svijetu zabilježeno gotovo pola milijuna oboljelih s rezistentnom tuberkulozom, od kojih se liječi tek svaka peta osoba. Tog problema nije pošteđena ni europska regija, u kojoj oboljeli s MDR-TB čine nešto više od 4 % ukupno oboljelih. U Hrvatskoj je stanje po ovom pitanju još uvijek vrlo povoljno, pa tako u 2016. godini nije zabilježen nijedan slučaj multirezistentne tuberkuloze.
Iz svega navedenog je jasno da predstoji još mnogo posla da bi se eliminirala tuberkuloza do 2030. godine, kako je Svjetska zdravstvena organizacija zacrtala u svojim strateškim dokumentima.
Stoga je Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze prigoda da se još jednom naglasi da tuberkuloza nije bolest koja se događa nekome drugome te da svatko od nas može oboljeti.
Pritom treba imati na umu da nikada kao danas nismo imali toliko velik udio populacije starije životne dobi kao ni imunokompromitiranih osoba kod kojih je rizik razvoja tuberkuloze veći. Isto tako, današnje gotovo neograničene mogućnosti putovanja te izraziti migracijski procesi kojima svjedočimo posljednjih godina utječu i na epidemiologiju tuberkuloze.
Preuzeto sa: www.hzjz.hr
