Hepatitis 
je virusna upala jetre koja dovodi do oštećenja ili uništenja njezinih stanica. Postoji više vrsta hepatitisa, a u Hrvatskoj najčešći su hepatitis A, B i C.
Hepatitis A prenosi se fekalno-oralnim putem (npr. kontaminirana hrana). Ljudi se s njim najčešće susreću prilikom putovanja u strane zemlje. Jedenje školjki iz vode zagađene kanalizacijom čest je način zaraze. Simptomi hepatitisa A su obično blagi, posebno kod djece. Oni se obično pojavljuju dva do šest tjedana nakon izlaganja virusu. Kod odraslih bolesnika vjerojatnija je pojava povišene temperature, žutice i svrbeža koji mogu trajati od jednog do nekoliko mjeseci. Bolesnikov imunološki sustav stvara antitijela protiv hepatitisa A koja će zaštiti organizam. Kao mjera prevencije postoji cjepivo protiv hepatitisa A.
Virus hepatitisa B nalazi se u spermi, krvi i slini. On se obično širi transfuzijama krvi, zaraženim iglama i spolnim kontaktom. Trudnice s hepatitisom B mogu prenijeti virus na dijete. Virus može ući kroz posjekotine, ogrebotine i druge ozljede kože. Rizik postoji i za zaposlene u bolnicama izložene ljudskoj krvi i proizvodima od krvi, policajce, vatrogasce, zaposlene u institucijama za mentalno oboljele, zatvorenike, i emigrante iz područja u kojima je stopa obolijevanja visoka. Osobe izložene povećanom riziku su intravenski narkomani i homoseksualci. Kontrole krvi su smanjile rizik zaraze transfuzijom. Virus ne uništava izravno stanice, ali se čini da aktivira stanice imunološkog sustava, koje izazivaju upalu i oštećenje jetre. Simptomi hepatitisa B se pojavljuju dugo nakon početne infekcije – obično nakon 50 do 150 dana. Mnogi bolesnici ne osjećaju simptome, ili su simptomi blagi i slični gripi. Oko 10% do 20% bolesnika ima povišenu temperaturu i osip. Mučnina je česta. Bolesnici s hepatitisom B mogu imati bolove u zglobovima. Postoji cjepivo za prevenciju nastanka infekcije hepatitisom B.
Virus hepatitisa C se također može prenijeti transfuzijama krvi, zaraženim iglama, a i spolnim putem. Osobe kod kojih postoji veliki rizik obolijevanja od hepatitisa C uključuju intravenske ovisnike o drogama, intranazalne ovisnike o kokainu, osobe koje su se podvrgle body-piercing-u i primaoce transplantiranih organa. Osim ako infekcija kod trudnice s ovim virusom nije jaka, nije vjerojatno da će ga prenijeti na dijete. Zahvaljujući kontrolama krvi, rizik zaraze transfuzijom je sada mnogo manji. Može se prenositi i putem ozljeda na koži. Ako se uopće pojave, simptomi se razvijaju oko mjesec ili dva nakon što je osoba zaražena hepatitisom C. Oni su obično blaži nego kod hepatitisa B. Oko 75% bolesnika ne pokazuje znakove žutice, a većina ne osjeća nikakve simptome. Ne postoji cjepivo za hepatitis C. Bolesnici s hepatitisom C su skloni zarazi hepatitisom A ili B. Stoga se svi bolesnici s hepatitisom C cijepe protiv hepatitisa A i hepatitisa B.
Hrvatsko društvo za bolesti jetre HEPATOS već petnaestu godinu za redom obilježava Svjetski dan hepatitisa / World Hepatitis Day (WHD) koji se u cijelom svijetu obilježava 28 srpnja. Od početka srpnja traje nacionalna kampanja kojoj je glavni cilj podizanje svijesti o ovoj bolesti od koje mnogi ljudi boluju, a da to niti ne znaju. Iako bolest mogu izazvati bakterije, alkohol i različiti toksini, naglasak je stavljen na one virusne.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi oko 325 milijuna ljudi oboljelih od kroničnog hepatitisa B ili C (257 milijuna ljudi od kroničnog hepatitisa B, a oko 71 milijun od kroničnog hepatitisa C). Kronični hepatitis C i B su glavni uzrok nastanka ciroze i raka jetre i najčešći razlog za transplantaciju jetre u Europi. Komplikacije virusnih hepatitisa B i C godišnje uzrokuju smrt oko 1,34 milijuna svjetske populacije, što je usporedivo ili više od broja smrti od HIV/AIDS-a (1 milijuna) i tuberkuloze (1,7 milijuna).
U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (manje od 1 %). Učestalost je značajno viša u populacijma koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu rizičnu skupinu s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzroku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških studija, u Hrvatskoj oko 25.000 osoba ima kroničnu HBV infekciju, a oko 40.000 osoba ima kronični hepatitis C (pozitivno je na anti-HCV protutijela). Prema podacima registra zaraznih bolesti u zadnjih pet godina prosječno se prijavi godišnje 120 oboljelih od hepatitisa B i 180 oboljelih od hepatitisa C. U Hrvatskoj je u prvih pet mjeseci 2019. godine, temeljem prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, od hepatitisa B oboljelo 26 osoba, a od hepatitisa C 74 osobe.
Broj novooboljelih od hepatitisa B je u Hrvatskoj kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u Nacionalni Program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.
U Republici Hrvatskoj nema prijava hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 50 godina i posljednjih se godina godišnje bilježi oko pet do dvadeset slučajeva, čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeta života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. U 2017. i 2018. godini zabilježen je povećan broj oboljelih od hepatitisa A kao posljedica međunarodne epidemije hepatitisa A. Hepatitis E se prijavljuje sporadično, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.
Prema navedenim podacima moguće je vidjeti da je hepatitis jedna od najopasnijih bolesti današnjice. Oboljelih je mnogo, a da to ni ne znaju te se stoga predlažu testiranja. Ovogodišnji slogan Svjetskog dana borbe protiv hepatitisa je “TESTIRAJ. LIJEČI. HEPATITIS.” Slogan poručuje da trebamo znati što je hepatitis i kakve su opasnosti oboljenja od ove bolesti te da se što prije testiramo kako bi liječnici reagirali na vrijeme i da se počnemo liječiti.