U svijetu se 1. travnja obilježava Svjetski dan borbe protiv alkoholizma, jednog od najvećih javnozdravstvenih problema i u našoj zemlji. Stoga je prigoda podsjetiti na opasnosti djelovanja alkohola, osobito na mlade.
U našoj zemlji i regiji se kulturološki podupire pijenje alkoholnih pića, a najveći broj ljudi pije prigodno ili umjereno, bez štetnih posljedica.
Kod drugih pijenje prerasta u štetnu zlouporabu, ili naviku, a onda i ovisnost.
Alkoholizam je vodeći javnozdravstveni problem, nakon pušenja, najčešća ovisnost. Sve češće zahvaća žene. Od 240 tisuća ovisnika o alkoholu u Hrvatskoj, četvrtina su žene.
Posljedice zlouporabe alkohola vidljive puno prije razvoja ovisnosti, bilo da se radi o zabrinutosti članova obitelji, oduzetoj vozačkoj dozvoli, gubitku sjećanja na događaje, nasilničko ponašanje u obitelji pod utjecajem alkohola ili sličnom.
Alkohol i mladi
Premda alkohol ne spada u ilegalne droge, za mlađe od 18 godina alkohol ustvari jest ilegalna droga jer mladi ove dobi ne smiju kupovati alkoholna pića niti im se ona smiju posluživati. Za njihov mozak u razvoju alkohol je iznimno opasna droga i ukoliko se uzima u ranoj dobi može izazvati trajne posljedice. Alkohol nepovoljno djeluje na sposobnost opažanja realnosti i sposobnost donošenja odluka i kod odraslih, a za djecu i mlade to je još opasnije jer oni još nisu niti razvili sve svoje spoznajne vještine i sposobnosti (osobito sposobnost rješavanja problema i donošenja ispravnih odluka). Konzumiranje alkohola u toj dobi otežava spoznajni i emocionalni razvoj mladih, što se u kasnijoj dobi uglavnom teško ili nikako ne može nadoknaditi.
Najnovija istraživanja pokazuju da pijenje alkohola u mladosti oštećuje osjetljive dijelove mozga (u hipokampusu) koji su odgovorni za osjećaje, pamćenje i učenje. Ove su promjene to izraženije što su djeca i mladi počeli piti u ranijoj dobi i što je količina popijenog alkohola bila veća. Konzumenti alkohola također pokazuju više znakova drugih mentalnih poremećaja; poput depresije, poremećaja u ponašanju, posttraumatskih poremećaja i poremećaja pažnje.
Socijalni pritisak vršnjaka dovodi često do učestalog opijanja, a obično onda slijede popuštanje u školi, konflikti u pijanom stanju ili problemi sa zakonom. Početno vjerovanje da je alkohol neophodan za dobru zabavu, stav da je “cool” biti pod utjecajem alkohola, pijenje u većim količinama nego što se može podnijeti i nemogućnost da se kaže „ne“ pijenju dovode do žudnje za alkoholom. Ako mlada osoba mnogo vremena provodi u pijenju alkohola, prate ju česti mamurluci, osjećaj beznađa i potonulosti, generalizirano neraspoloženje, pa čak i razmišljanja o samoubojstvu. Sve je popularnije i uzastopno ispijanje većih količina alkoholnih pića, uglavnom žestokih, u vrlo kratkom vremenu (tzv. binge drinking) s namjerom da se mlada osoba što prije dovede u pijano stanje, a to za sobom povlači niz opasnosti kako za tjelesno, tako i za mentalno zdravlje mlade osobe.
Procjenjuje se da u Europi oko 14 milijuna ljudi pati od ovisnosti o alkoholu, a s alkoholom je povezano čak 6 i pol posto smrtnih slučajeva.
Ukoliko imate problem s alkoholom, možete se obratiti najbližem klubu liječenih alkoholičara ili psihijatrijski odjel koji pruža tretmane namijenjene liječenju alkoholizma.
