Svakog 21. rujna obilježavamo svjetski dan Alzheimerove bolesti
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna, dok je rujan općenito proglašen mjesecom svjesnosti o ovoj bolesti.
Svake godine, tijekom rujna i povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, brojne udruge i organizacije organiziraju razne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti i skretanja pozornosti na one koji su pogođeni Alzheimerovom bolešću ili drugim vrstama demencije.
Alzheimerova bolest je neizlječiva i progresivna neurodegenerativna bolest mozga koja se manifestira propadanjem kognitivnih funkcija, odnosno gubitkom pamćenja, poremećajem rasuđivanja i promjenama u osobnosti. To je ujedno i najčešća neurodegenerativna bolest. S porastom starenja stanovništva i duljim životnim vijekom, neurodegenerativne bolesti, uključujući različite vrste demencija, postaju sve značajniji javnozdravstveni problem na globalnoj razini.
Prevalencija Alzheimerove bolesti i demencija
Alzheimerova bolest je najčešći je oblik demencije, odnosno sudjeluje sa 60 do 80 % u svim demencijama. Osim toga, vodeći je uzrok funkcionalne nesposobnosti kod osoba starijih od 65 godina, a također predstavlja i četvrti najčešći uzrok smrti. Prevalencija ove bolesti u dobnoj skupini starijih od 65 godina iznosi 7 %, dok u dobnoj skupini starijih od 85 godina iznosi čak 32 %.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engl. Organisation for Economic Co-operation and Development, OECD) u svojoj publikaciji o zdravlju u Europi navodi kako je 2018. godine oko 7 % populacije EU starije od 60 godina imalo demenciju. Zbog starenja populacije očekuje se da će ovaj postotak do 2040. godine rasti na preko 8 % .
U istoj publikaciji OECD navodi da Hrvatska spada u zemlje u kojima prevalencija demencija u osoba starijih od 60 godina iznosi oko 4 % ili manje. Sličnu procjenu prevalencije demencija za Hrvatsku pokazuju i rezultati projekta EUROSTAT “Morbidity Statistics”. Prema podatcima korištenja zdravstvene zaštite te podatcima mortaliteta, prevalencija demencija za 2017. godinu, uključujući Alzheimerovu bolest (MKB šifre F00-F03, F05.1, G30), za ukupnu populaciju Hrvatske iznosila je 0,8 %, a za populaciju stariju od 60 godina 2,89 %. Na razini primarne zdravstvene zaštite u 2022. godini registrirano 26 179 osoba s dijagnozom demencija (MKB šifre F00-F03).
Rizični čimbenici
Rizični čimbenici za razvoj Alzheimerove bolesti uključuju dob, spol, prethodne ozljede glave, povijest krvožilnih bolesti, pušenje, pretilost i dijabetes. Iako je dob najznačajniji rizični faktor, prevencija treba biti usmjerena na ostale, promjenjive faktore rizika, odnosno one faktore na koje se može utjecati. Stoga je u kontekstu prevencije Alzheimerove bolesti iznimno važna edukacija o štetnosti konzumacije alkohola, pušenja, nezdrave prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti, ali i poticanje mentalne aktivnosti te dobro upravljanje pojedinim kroničnim bolestima. Kronične nezarazne bolesti koje su ujedno i rizični čimbenik za Alzheimerovu bolest uključuju hipertenziju, hiperkolesterolemiju i dijabetes tipa 2.
Prevencija i rano otkrivanje
Prevencija i rano otkrivanje Alzheimerove bolesti ključni su za što bolje upravljanje ovom bolešću i što kvalitetniji život oboljelog, ali i njegove okoline. Deset je istaknutih ranih znakova demencije na koje valja obratiti pozornost:
1. Nedavni gubitak pamćenja – posebno se odnosi na kratkotrajno pamćenje, pri čemu se zaboravljaju nedavni razgovori ili događaji, dok uspomene iz prošlosti ostaju netaknute. Zabrinjavajuće je ako se takvi gubici pamćenja događaju često.
2. Teškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka – ako se osoba ne može sjetiti kako obaviti uobičajene zadatke, poput vožnje automobila ili kuhanja, to može biti znak ozbiljnijeg problema.
3. Poteškoće u komunikaciji – teškoće u pronalaženju pravih riječi i zamjena pogrešnim izrazima mogu ukazivati na problem.
4. Dezorijentiranost u vremenu i prostoru – gubitak orijentacije u poznatim okruženjima, poput trgovačkih centara, može biti znak rane demencije.
5. Oslabljena prosudba – demencija može utjecati na prosudbu, što rezultira lakim pristajanjem na sumnjive ponude ili donošenjem loših odluka.
6. Problemi s računanjem – teškoće u izračunavanju brojeva, posebno kod osoba koje su u tome bile vješte, mogu ukazivati na problem.
7. Zagubljene stvari – često gubljenje stvari i njihovo ostavljanje na neprikladnim mjestima može biti znak demencije.
8. Promjene raspoloženja i ponašanja – primjetne promjene raspoloženja, od smirenosti do iznenadnog plača ili trajnija promjena stanja, poput depresije, mogu biti indikativne.
9. Promjene osobnosti – osoba s demencijom može postati sumnjičava, strašljiva ili društveno neprikladna, što nije bilo karakteristično za nju ranije.
10. Gubitak inicijative – osoba može postati pasivna, zanemariti kućanske poslove i povući se iz društvenih aktivnosti zbog gubitka samopouzdanja.
Kampanja Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti 2024. godine bit će usmjerena na slogane ‘Vrijeme je za djelovanje protiv demencije‘ i ‘Vrijeme je za djelovanje protiv Alzheimerove bolesti‘. Ova globalna kampanja podizanja svijesti fokusira se na promjenu stavova prema demenciji te na smanjenje stigme i diskriminacije koja i dalje okružuje ovu bolest, istovremeno naglašavajući pozitivne korake koje poduzimaju organizacije i vlade širom svijeta u cilju stvaranja društva prilagođenijeg osobama s demencijom.