Prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Referentnog centra za epidemiologiju Ministarstva zdravstva RH, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do 20.11. 2023. godine, u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 2097 osobe (1857 muškarac, 239 žena, 1 neupisan spol ) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 627 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 266 osoba (ukupno 376 od HIV-a/AIDS-a).
U 2023. godine je zabilježeno 79 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS), što je nešto manji broj nego je bilo u isto vrijeme prošle godine (100).
Među osobama koje su dijagnosticirane i ušle u skrb tijekom prvih jedanaest mjeseci 2023. godine (79), 12 ih je oboljelo od AIDS-a, a 15 zaraženih HIV-om je umrlo, od čega 9 od AIDS-a. Prema spolu, bilo je 70 (89%) muškaraca, a 9 žena (11%). Među slučajevima sa zabilježenim putem prijenosa kod 53 osobe (67%) je vjerojatni put prijenosa bio spolni odnos između muškaraca, u 21 (27%) spolni odnos između muškarca i žene, 1 (1%) injektiranje droga, 1 (1%) primatelj zaražene transfuzije/ krvnih derivata (napomena: osoba se nije zarazila u Hrvatskoj, radi se o osobi koja je primila zaraženi krvni pripravaka u inozemstvu), a kod 3 (4% ) osobe put prijenosa je nepoznat.
Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 90 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 2,3 na 100 000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (5,1 na 100 000 stanovnika je bila stopa država članica EU/EEA u 2022.; 4,3/100 000 u 2021.).
Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva RH, u prvih jedanaest mjeseci 2023. godine je 1486 osoba s HIV-om bilo uključeno u skrb (od toga 85 onih koji su po prvi puta uključeni u sustav liječenja), od kojih je njih 1464 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 99 posto oboljelih (tijekom 2022. je od 1444 osoba u skrbi, 1428 uzimalo terapiju).
Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi je dobro i uspješno, no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana AIDS-a je poziv zajednici i organizacijama civilnog društva da ojačaju svoje djelovanje i ostvare svoj puni potencijal u inicijativama i doprinosu okončanju epidemije HIV-a:
- Organizacije civilnog društva koje okupljaju osobe koje žive s HIV-om ili koje su pod većim rizikom spolno prenosivih bolesti trebaju sudjelovati u svim javnim planovima i programima vezanim uz prevenciju i suzbijanje HIV-a, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih bolesti – “Ništa o nama bez nas.“
- organizacijama civilnog društva se treba osigurati dostatna financijska sredstva kako bi im se omogućilo kontinuirano djelovanje. “Ne okončati HIV/AIDS, epidemiju virusnog hepatitisa i spolno prenosivih infekcija je skuplje od njihovog okončanja.”
- Potreban je poticajni zakonodavni okvir koji olakšava djelovanje organizacija u pružanju usluga vezanih uz prevenciju infekcije HIV-om i zaštitu spolnog zdravlja, poput provedbe probirnih testiranja u zajednici, osigurava sudjelovanje civilnog društva i štiti ljudska prava svih, uključujući marginalizirane zajednice, kako bi se unaprijedile intervencije sprječavanja infekcije HIV-om. “Uklonite zakone koji štete, stvorite zakone koji osnažuju.“