1. prosinca Svjetski je dan AIDS-a koji obilježavamo već 31 godinu. Cilj i svrha je da se različitim
aktivnostima i medijskim događajima podigne svjesnost javnosti o infekciji HIV-om koji uzrokuje AIDS,
dostupnosti liječenja antiretrovirusnim lijekovima, postignućima u prevenciji te važnosti uklanjanja
stigme i diskriminacije s kojima se još uvijek susreću oboljeli i njihove obitelji, te skrene pozornost na
opasnosti koje može donijeti rizično ponašanje. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške oboljelima,
prevenciji i liječenju ove bolesti je crvena vrpca (engl. red ribbon), a njeno isticanje je jedan od načina
solidaliziranja s oboljelima HIV infekcije. Poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a je „Društvene
zajednice čine razliku“ (engl. Communities make the difference).
Društvene zajednice mogu doprinijeti aktivnostima prevencije, povezivanja sa skrbi i liječenjem,
podrške oboljelima i zagovaranja na različite načine, dopunjujući zdravstveni sustav i ostale važne
dionike. Zajednica uključuje, vršnjačke edukatore i savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge
stručnjake koji rade u zajednici, grupe podrške osoba koje žive s HIV-om ili koji su u većem riziku od
zaraze HIV-om poput muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima, osoba koje koriste drogu
injektiranjem, mladih, aktiviste, radnike na terenu ili mobilne timove i organizacije civilnog društva.
U svijetu je, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i UNAIDS-a, krajem 2018. godine
bilo 37,9 milijuna ljudi koji žive s HIV-om, od čega oko 2 milijuna u Europskoj regiji SZO-a, te godine je
zabilježeno 1,7 milijuna novooboljelih od zaraze HIV-om, a 770.000 ljudi umrlo je od posljedica ove
bolesti. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC) u
zemljama članicama Europske unije i Europsko Ekonomske zajednice (EU/EEA) u 2018. je zabilježeno
oko 26 000 novih dijagnoza HIV infekcije, što čini stopu od 6.2 na 100 000 stanovnika.
Posljednje desetljeće se globalno bilježi kontinuirani pad novooboljelih od infekcije HIV-om i smrti od
AIDS-a. U zemljama EU/EEA tijekom posljednjeg desetljeća se također kontinuirano smanjuju brojevi
novi slučajeva AIDS-a i smrti od AIDS-a, a zadnjih godina se bilježi i blagi pad novih infekcija HIV-om.
Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u
razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do početka
studenoga 2019. godine zabilježeno je ukupno 1.723 osoba (1.531 muškarac i 192 žena) kojima je
dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 551 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a
umrlo 222 osoba (290 od HIV-a/AIDS-a). Većina osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om su
bili muškarci (98 %) i najveći postotak prijavljenog puta prijenosa je seksualni odnos između
muškaraca ( 78 %), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca. Udio
zaraženih putem injektiranja droga je 5 %. Vertikalni prijenos (sa zaražene majke na dijete) čini 1 %, a
primanje zaraženih krvnih preparata 0,1 % od ukupnog broja zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om.
Podaci za 2019. Od 1. siječnja 2019. do 5. studenoga 2019. godine je zabilježeno 70 osoba kojima je
dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS) tijekom ove godine, što je na razini prošle godine
za isto razdoblje (kod 58 (83 %) je vjerojatni put prijenosa bio muški homoseksualni odnos, 10 osoba
(14 %) heteroseksualni odnos, a u dva (2,8 %) slučaja nije naveden put prijenosa).
Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se zadržala na niskoj razini, s blagim trendom porasta
novodijagnosticiranih osoba do 2015. godine (kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV/AIDS-a
– 116), a od 2015. godine bilježimo pad broja osoba s novodijagnosticiranom infekcijom HIV-om.
Blagi trend porasta novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om u razdoblju od 2003. do 2015.
godine dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije povećanom dostupnošću
testiranja (u zdravstvenim ustanovama i zajednici). Sadašnji epidemiološki podaci pokazuju stagnaciju
ili blago smanjivanje pojavnosti infekcije HIV-om.
Danas je život s HIV-om postao kronično oboljenje s kojim je moguće živjeti, raditi i planirati
budućnost zahvaljujući interdisciplinarnom napretku medicinske znanosti, razvoju inovativnih
lijekova i društvenom pristupu oboljelima.
Sinergija zdravstvenog sustava i društvene zajednice u Hrvatskoj značajno pridonosi prevenciji,
prepoznavanju rizika, smanjenju stigme i diskriminacije, edukaciji građana i pravovremenom
uključivanju u skrb.