Od 1992. godine, kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda odlučila da će se 17. listopada promicati potreba za smanjenjem siromaštva u svim zemljama, taj se dan obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Siromaštvo se uglavnom definira kao oskudica materijalnih ili novčanih sredstava, dok socijalna isključenost ima šire značenje, a osim ekonomske, uključuje i socijalnu, kulturnu, političku i druge dimenzije, što znači da bi javne politike protiv isključenosti svakako trebale pretpostavljati i bolji pristup institucijama i drugim mehanizmima socijalne integracije.
Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2019. godine iznosila je 18,3 %, osoba u riziku od siromaštva bilo je 23,2 %, a u teškoj materijalnoj deprivaciji bilo ih je 6,9 %.
Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2019. najviša je u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 30,1%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 33,6%, a u muškaraca 24,9%. Najniža je stopa rizika od siromaštva u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,9%. U muškaraca te dobi iznosila je 13,6%, a u žena 12,1%.
U 2019. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 45,3%. Za nezaposlene muškarce iznosila je 55,0%, a za nezaposlene žene 36,6%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila je najmanja za zaposlenike, 4,2%. Za žene je iznosila 3,5%, a za muškarce 4,8%.
Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva izračunana je za kategorije kućanstava bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom.
U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika od siromaštva u 2019. zabilježene su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 50,3%, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 48,7%.
U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva zabilježene su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa iznosila 33,8%, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 25,6%.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2019. godine, bilo je:
- 6,6% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima
- 48,6% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva
- 7,9% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan
- 51,7% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava
- 15,7% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita)
- 11,9% osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, 23,6% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 44,4% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (0,9%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem
Neto minimalna plaća iznosi za 2021. godinu 3.400 kuna, prosječna neto plaća u srpnju iznosila je 7.046 kuna, a medijalna 6.000 kuna. Prosječno hrvatsko kućanstvo od redovitih prihoda može pokriti tek tri četvrtine redovitih rashoda, a većina je kućanstava prisiljena prenamijeniti sredstva i zaduživati se.