Udruga LET je u suradnji sa nizom drugih hrvatskih udruga uputila u E-savjetovanje komentare na prijedloge izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit i Zakona o PDV-u.
PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O POREZU NA DOBIT
U Republici Hrvatskoj, prema članku 7. stavku 7. važećeg Zakona o porezu na dobit (NN
177/04, 90/05, 57/06, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/22),
darovanja se priznaju kao porezno priznati rashodi do 2 % ukupnog prihoda ostvarenog u
prethodnoj godini, ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene,
vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe.
Ova zakonska granica, utvrđena prije više od dva desetljeća, više ne odgovara suvremenim
potrebama ni međunarodnim standardima.
U praksi, ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u
usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju bitno veće porezne olakšice
za filantropiju.
Kao rezultat, u Hrvatskoj je:
● udio korporativnih donacija u BDP-u i dalje više od tri puta manji od prosjeka EU (izvor:
Philea, European Philanthropy Landscape 2023),
● filantropski sektor nedovoljno razvijen, a broj donacija iz poslovnog sektora stagnira
unatočrastu dobiti, a administrativna složenost i niska olakšica od 2 % obeshrabruju
sustavno davanje.
Europski i međunarodni kontekst
Hrvatska se nalazi na samom začelju Europske unije po razini poreznih poticaja za
filantropiju.
OECD preporuke
Prema publikaciji OECD – Taxation and Philanthropy (2021), str. 58–76, te dopunskom
dokumentu Policy Brief on Philanthropy and Taxation (2020), U izvješću OECD-a navodi se:
“Porezne olakšice za filantropska davanja među najučinkovitijim su alatima za jačanje
građanskog povjerenja, solidarnosti i privatnih doprinosa javnoj dobrobiti.“ (OECD, Taxation and
Philanthropy, 2021, p. 59).
Države članice OECD-a i zemlje kandidatkinje trebale bi:
potaknuti privatni sektor na ulaganje u javno dobro kroz povećanje pragova za porezno
priznate donacije; jednostavno i transparentno regulirati porezne olakšice kako bi smanjile administrativne
barijere; uključiti filantropiju u širi okvir održivog i inkluzivnog rasta, kao dio fiskalne i društvene
politike; redovito evaluirati učinke poreznih poticaja na socijalnu koheziju i lokalni razvoj.
S obzirom da Republika Hrvatska sudjeluje u završnom ciklusu pregovora o pristupanju OECD-
u, usklađivanje nacionalnih poreznih politika s ovim preporukama predstavlja važan strateški
interes države.
Time Hrvatska pokazuje da želi razvijati uravnotežen, predvidiv i društveno
odgovoran fiskalni sustav u skladu s međunarodnim standardima.
Ciljevi izmjena Zakona o porezu na dobitPredložene izmjene imaju tri osnovna cilja:
1. Povećati limit za porezno priznate donacije s 2 % na 10 % ukupnog prihoda prethodne
godine, u skladu s praksom većine država članica EU.
2. Uvesti fleksibilni mehanizam do 15 % za donacije u okolnostima katastrofa,
humanitarnih kriza ili izvanrednih stanja koje Vlada RH proglasi prioritetnima.
3. Pojednostaviti postupak evidentiranja i dokazivanja društveno korisnih donacija putem
digitalnih registara i godišnjih izvješća.
Time se stvara poticajno, transparentno i motivirajuće okruženje za privatna ulaganja u
društveno korisne svrhe.
Prijedlog izmjena zakonskih odredbi – Članak 7
Članаk 7. – izmjena stavkа 7.
U članku 7. stavku 7. Zakona o porezu na dobit riječi:
„do 2 % ukupnog prihoda prethodne godine“
zamjenjuju se riječima:
„do 10 % ukupnog prihoda prethodne godine“.
Porezni obveznik može kao porezno priznati rashod darovanja do visine 10 % prihoda
prethodne godine ako je darovanje dano u humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene,
zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne ili druge društveno korisne svrhe.
Članak 7. – dodaje se novi stavak:
„U slučaju darovanja radi otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza,
javnozdravstvenih izvanrednih stanja ili drugih okolnosti koje Vlada Republike Hrvatske proglasi
izvanrednima, porezni obveznik može priznati rashod darovanja do 15 % prihoda prethodne
godine.“
Dodatni članak nakon Članka 7. – provedbeni propisi:
Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti
pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno
priznati rashodi.
Fiskalni i društveni učinci
Prema podacima Ministarstva financija i Europske zaklade Philea (2023), ukupna vrijednost
prijavljenih donacija pravnih osoba u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijuna eura godišnje, što čini
manje od 0,07 % BDP-a. Povećanjem porezne olakšice s 2 % na 10 % očekuje se:
● porast transparentnosti korporativnog doniranja kao i ukupnog volumena donacija iz
poslovnog sektora koje su registrirane u sustavu
● rast broja poduzeća koja redovito prijavljuju društveno korisne donacije (trenutno manje
od 6 % svih obveznika);
● jačanje suradnje poduzeća i civilnog društva u pružanju socijalnih, obrazovnih i
humanitarnih usluga;
● povećanje ukupnih ulaganja u društveni razvoj – svaki euro izgubljenog poreznog
prihoda bit će višestruko nadoknađena kroz smanjenje socijalnih troškova, jačanje
zajednica i veće povjerenje građana.
Zaključak
Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 %, Hrvatska bi ispunila preporuke
OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama
većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja
i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i
partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora.
Naime, filantropija nije trošak, većinvesticija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti
i društvene odgovornosti Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST
Građani Republike Hrvatske, poduzeća i organizacije civilnog društva u posljednjem su
desetljeću pokazali iznimnu spremnost na solidarnost i pomaganje u kriznim vremenima – od
poplava i potresa, preko pandemije, do rastuće socijalne i stambene nesigurnosti.
U svakom od tih razdoblja, filantropija i dobrovoljno davanje pokazali su se kao snažan oslonac društva i
važan korektiv ograničenih kapaciteta javnih institucija.
No, unatoč visokoj razini građanske solidarnosti, Hrvatska nema moderan i poticajan porezni
okvir koji bi omogućio da se vrijednost društvenog angažmana i donacija u potpunosti iskoristi.
Donatori – bilo poduzeća, bilo građani – suočavaju se s paradoksom: kada žele pomoći,
država im naplaćuje porez na pomoć. Tako se primjerice kod donacije robe u vrijednosti 100
eura, samo 80 eura doista usmjeri korisnicima, dok 20 eura odlazi državi na ime PDV-a koji
donator mora sam platiti.
To umanjuje vrijednost humanitarnog rada i stvara dojam da država zarađuje na dobroti svojih
građana.U takvom okruženju, filantropija ostaje ograničena ad hoc inicijativama umjesto da postane
sustavna i predvidiva komponenta društvenog razvoja.Upravo iz tih razloga predlažemo izmjene Zakona o PDV-u koje bi omogućile trajna oslobođenja i/ili povrate PDV-a za donacije i humanitarne aktivnosti, u skladu s praksom Europske unije i
preporukama OECD-a.Takve bi izmjene osnažile povjerenje između građana, poslovnog sektora i države te pokazale
da Hrvatska ne oporezuje solidarnost, nego je potiče.
Trenutačno zakonsko stanje i postojeća izuzeća
Opće pravilo
Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18,
121/19, 138/20, 39/22, 113/23),
donacije u robi i uslugama tretiraju se kao isporuke bez naknade koje podliježu PDV-u ako je
donator imao pravo na odbitak pretporeza (čl. 7. i čl. 33. st. 4.).
Posljedično, donator mora sam platiti PDV na vrijednost robe ili usluga koje je darovao, što u
praksi znači da 20-25 % vrijednosti pomoći odlazi državi.
Privremena oslobođenja u kriznim situacijama
Oslobođenja od PDV-a moguća su samo u iznimnim okolnostima, kada Vlada Republike
Hrvatske proglasi katastrofu, elementarnu nepogodu ili izvanredno stanje.
Tada se, temeljem posebnih odluka i uputa Porezne uprave, od PDV-a privremeno oslobađaju
isporuke dobara i usluga bez naknade namijenjenih pogođenim područjima (npr. potresi
2020.–2021.).
Ova rješenja bila su vremenski, teritorijalno i sadržajno ograničena, a nisu obuhvatila redovne
humanitarne, socijalne, obrazovne ni zdravstvene programe.
Donacije hrane – djelomično oslobođenje
Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u (NN 130/15) i Pravilniku o
uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje (NN 119/15),
doniranje hrane ne smatra se isporukom bez naknade (dakle, ne podliježe PDV-u) ako su
ispunjeni propisani uvjeti:
● hrana se donira registriranim neprofitnim organizacijama – posrednicima u lancu
doniranja,
● vodi se i dostavlja izvješće DONH Poreznoj upravi,
● vrijednost donacija ne prelazi 2 % ukupnog prihoda donatora u prethodnoj godini.
U tim se slučajevima donirana hrana smatra porezno priznatom razlikom u zalihama, odnosno
„manjkom“ na koji se ne obračunava PDV.
Ipak, ova odredba obuhvaća samo hranu i hranu za životinje, ne i druge oblike pomoći –
lijekove, higijenske proizvode, građevinski materijal, usluge prijevoza i sl.
Ograničenja postojećeg sustava
Postojeća regulacija ima tri glavna ograničenja:
1. Oslobođenja se primjenjuju isključivo u krizama ili samo na doniranu hranu;
2. Postupci oslobođenja i povrata su administrativno složeni i vremenski ograničeni;
3. Ne postoji trajni i univerzalni okvir koji bi omogućio predvidiv, transparentan i pravedan
tretman svih humanitarnih i filantropskih aktivnosti.
Europski i međunarodni okvir
Direktiva Vijeća 2006/112/EZ (čl. 132. i 136.) dopušta državama članicama uvođenje
oslobođenja PDV-a za isporuke dobara i usluga u humanitarne, socijalne, obrazovne i
zdravstvene svrhe.
Republika Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj
(OECD), čime se obvezala uskladiti porezne politike s OECD-ovim načelima transparentnosti,
učinkovitosti i društvene koristi.
U publikacijama OECD – Taxation and Philanthropy (2021) i Policy Brief on Philanthropy and
Taxation (2020), preporučuje se da države:
● uklone porezne prepreke filantropiji,
● osiguraju predvidive i jednostavne mehanizme oslobođenja i povrata PDV-a,
● prepoznaju filantropiju kao komplement javnim ulaganjima u dobrobit građana,
● i povežu porezne politike s ciljevima socijalne kohezije i otpornosti zajednica.
OECD ističe:
“VAT exemptions and refund systems for philanthropic giving are among the most effective tools
for strengthening civic engagement and private contributions to public welfare.”
(OECD, Taxation and Philanthropy, 2021, str. 47)
Usklađivanje s tim smjernicama nije samo tehničko pitanje – ono je strateški interes Republike
Hrvatske. Takav korak bio bi jasan signal da Hrvatska gradi fiskalni sustav koji cijeni solidarnost i
partnerski odnos države, građana i poduzeća.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u
Slijede tri varijante zakonskih rješenja – optimalna, prelazna i minimalna – s različitim razinama
fiskalnog učinka i administrativne složenosti.
VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a)
Članak 1.
U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak:
„PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju:
– neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi
Ministarstvo financija;
– organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o
humanitarnoj pomoći;
– krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih
programa koje provode navedene organizacije.
Oslobođenje se osobito odnosi na:
– hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode;
– lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja;
– građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu;
– zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama;
– opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih
aktivnosti.“
Članak 2. (novi članak 40.a)
„Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na
nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od
javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39.
Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o
namjeni korištenja.
Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“
Članak 3.
„Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak
ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“
VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije)
Članак 1. (novi članak 40.a)
„Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a
plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od
javnog interesa, uključujući humanitarne akcije.
Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om.
Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana.
Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“
VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore)
Članак 1. (novi članак 40.a)
„Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj
pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste
isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima.
Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i
pruženoj pomoći.
Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije.
Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“
Obrazloženje i očekivani učinci
Predložene izmjene imaju minimalan fiskalni, a maksimalan društveni učinak:
● povećavaju vrijednost svake donacije za 20 – 25 %, jer PDV više ne umanjuje iznos
pomoći;
● doprinose stabilnom i poticajnom.okruženju za doniranje, humanitarni rad i rad za opće
dobro
● jačaju povjerenje građana i poslovnog sektora u institucije;
● pridonose ostvarivanju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava i Nacionalne razvojne
strategije RH 2030.
● potiču povećanje transparentnosti doniranja te značajan rast volumena prijavljenih
donacija uz rast broja poduzeća i građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama.
Ovim se prijedlogom Hrvatska približava standardima Europske unije i smjernicama OECD-a,
čime bi se:
● povećala učinkovitost i transparentnost filantropskih aktivnosti,
● rasteretili građani i poduzetnici koji ulažu u opće dobro,
● te ojačala društvena otpornost i povjerenje u institucije.
U vremenu globalne nesigurnosti i rastućih nejednakosti, ulaganje u solidarnost nije trošak – to
je najsigurnije ulaganje u budućnost Hrvatske.