Izlazak iz zatvora veliki je izazov po pitanju socijalne integracije, odnosno ponovnog
povezivanja s obitelji i djecom i uspostavljanja međusobnih odnosa. Nakon otpusta iz zatvora, zatvorenici se uobičajeno vraćaju svojim supružnicima, roditeljima, braći i sestrama, djedovima i bakama te ostalim članovima obitelji od kojih očekuju pomoć (diZerega, 2010., prema Maloić, 2020.b). Osobe nakon izlaska iz zatvora od svojih obitelji imaju određena očekivanja, ali u stvarnosti ta očekivanja često ostanu neispunjena (Hairstone, 2007.). Obitelj je percipirana kao glavni izvor financijske pomoći, stambenog zbrinjavanja i emocionalne podrške nakon otpusta.
Visoka su i očekivanja zbližavanja s obitelji, odnosno djecom (La Vigne, Kachnowski, 2005., prema Markač, 2016.). Izlaskom iz zatvora osuđenici često ne mogu pronaći svoje mjesto u obitelji, jer se obitelj tijekom njihove odsutnosti reorganizirala. To može biti izvor frustracija za osuđenika jer izostanak te primarne podrške pojačava osjećaj neuklopljenosti i nepripadanja, prvenstveno obitelji, a zatim i zajednici općenito. Taj osjećaj pojačavaju i teškoće u pronalasku zaposlenja. Kvaliteta obiteljskih odnosa u trenutku otpusta zatvorenika iz zatvora u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti tih odnosa prije zatvaranja, kao i o tome kakve je učinke na odnose imalo izvršavanje kazne zatvora (La Vigne i sur., 2005., prema Maloić, 2020.b).
U posljednjih nekoliko godina, razvilo se više programa u zajednici koji su namijenjeni
promicanju dobrobiti djece čiji su roditelji u zatvoru i podršci zatvorenicima u reintegraciji nakon izlaska iz kaznene ustanove. Temeljna pretpostavka ovih programa je da zatvaranje roditelja nije normalna životna tranzicija i da roditelji i djeca trebaju pomoć da bi se nosili s njom probleme koje roditeljsko zatvaranje predstavlja (Hairstone, 2007.). Programi namijenjeni zatvorenicima i njihovim obiteljima trebaju obuhvatiti šire izazove i potrebe obitelji (Maloić, 2020.b). U Hrvatskoj je odnedavno pokrenuta i Platforma za resocijalizaciju, novoosnovana neformalna mreža tridesetak organizacija civilnoga društva koje se bave podrškom u socijalnoj rehabilitaciji i reintegraciji počinitelja kaznenoga djela i podrškom njihovim obiteljima i djeci.
Informacije o navedenoj mreži usluga se mogu pronaći na internetskoj stranici kakodalje.eu. Također, u sklopu projekta Novi početak, pokrenuta je i Mapa usluga u zajednici, koja se možepronaći na mrežnim stranicama Društva za socijalnu podršku. Riječ je o jedinstvenom adresaru u kojem se brzo i jednostavno mogu pronaći sve relevantne institucije – od policijskih postaja, zavoda za zapošljavanje, centara za socijalnu skrb, ustanova za obrazovanje odraslih do brojnih udruga koje nude različite programe – koje pojedincu mogu biti od koristi prilikom izlaska iz zatvorskog sustava.
Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET je 2016./2017. godine provodila projekt pod nazivom „Razvijanje i jačanje roditeljskih vještina bivših zatvorenika“. Savjetovanjem, individualnim i grupnim radom s ciljanom skupinom te informiranjem javnosti i stručnjaka radilo se na unapređenju roditeljskih kompetencija bivših zatvorenika i njihovih obitelji kako bi se omogućila lakša integracija u društvo. Rad s počiniteljima kaznenih djela nastavljen je i kroz projekt „Novi početak“. Putem raznih usluga pruža se podrška i potpora bivšim zatvorenicima i njihovim obiteljima, čime ih se osnažuje za kvalitetno roditeljstvo. Obitelji dobivaju pomoć i podršku koja im pomaže u lakšem i kvalitetnijem izvršavanju roditeljskih obveza. Aktivnost unapređenja roditeljskih vještina uključuje utvrđivanje potreba roditelja, individualni i grupni
rad, organizaciju zajedničkih aktivnosti roditelja i djece te jačanje roditeljskih kompetencija kroz osnaživanje roditelja za pozitivno roditeljstvo. Također, putem psihosocijalnog savjetovanja i grupa podrške i radionica omogućuje se roditeljima da se lakše suoče s teškoćama i stresnim životnim situacijama. Važno je da korisnici imaju priliku otvoreno govoriti o svojim iskustvima, bez osuđivanja. Roditelje se upoznaje s načinima suočavanja s negativnim posljedicama stresa te ih se uči kako prepoznati i prevenirati nepoželjne oblike ponašanja kod djece. Na taj način, obiteljima bivših zatvorenika osigurava se socijalna podrška kako bi uspješno prevladali izazove.
Literatura:
Hairstone, C. (2007) Focus on Children with Incarcerated Parents: An Overview of the
Research Literature. Posjećeno 19.04.2021. na mrežnoj stranici Sveučilišta u Teksasu:
https://repositories.lib.utexas.edu/bitstream/handle/2152/15158/AECasey_Children_IncP
arents.pdf?sequence
Maloić, S. (2020b). Učinci zatvaranja člana obitelji na obitelj: važnost rada s obitelji
zatvorenika. Kriminologija & socijalna integracija: časopis za kriminologiju, penologiju
i poremećaje u ponašanju, 28(2), 257-276.
Markač, K. (2016). Očekivanja zatvorenika o životu nakon izlaska iz penalne ustanove
(Doctoral dissertation, University of Zagreb. Faculty of Education and Rehabilitation
Sciences.).