Savjetovanje o Nacrtu akcijskog plana za implementaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja u zajednici do 2027.
Komentari udruge LET:
Osobe s duševnim smetnjama često ovise o institucionalnim oblicima skrbi.
Upravo i visok broj hospitalizacija upućuje na činjenicu da se osobe s duševnim smetnjama, često vraćaju u zdravstvene ustanove radi liječenja, što je rezultat nedostatka podrške u zajednici.
Kako bi osobe s duševnim smetnjama bile uključene u društvo potrebna im je psihosocijalna podrška koja odgovara na potrebe korisnika za vrijeme njihovog života u društvenoj sredini.
Nisu niti sve potrebe osoba s duševnim smetnjama jedinstvene, pa dok nekima treba potreba za liječenjem, drugima je potreban smještaj, trećima ostvarivanje socijalnih veza, četvrtima pravna pomoć, petima podrška pri zapošljavanju, itd.
Neki imaju i višestruke potrebe.
Povremena skrb za osobe s duševnim smetnjama na osnovi hospitalnog liječenja bez drugih oblika podrške dugoročno stvara i velike troškove za sustav skrbi koji se pokazuje neučinkovit, jer nakon izlaska iz bolnice i nastavka podrške u zajednici te se osobe vrlo brzo vraćaju starim navikama, a to je da prestanu uzimati terapiju, razviju simptome bolesti i ponovo završavaju u bolnici, što čini zatvoreni krug iz kojeg nema izlaska.
Posljedica je razvoj kroniciteta duševne bolesti, smanjenje ili potpuni gubitak radne sposobnosti, gubitak socijalnih veza, loše obiteljske prilike, gubitak poslovne sposobnosti, a često i institucionalizacija u sustavu socijalne skrbi.
Predlaže se veći fokus na djecu i mlade.
Mentalno zdravlje djece i adolescenata:
Najčešći izazovi:
Anksioznost i depresija
Stres povezan sa školom i ocjenama
Vršnjačko nasilje (uključujući cyberbullying)
Problemi s identitetom i samopouzdanjem
Obiteljski problemi, zanemarivanje ili zlostavljanje
Poremećaji prehrane i samoozljeđivanje
Ovisnosti (ekrani, društvene mreže, rizična ponašanja)
Prijedlozi programa podrške za udruge i zajednicu
1. “Siguran prostor” – Grupe podrške za tinejdžere Male grupe (8–12 sudionika), vođene od strane psihologa Teme: stres, odnosi, anksioznost, vršnjački pritisci Cilj: poticanje otvorenosti i povezivanja
2. “Učimo o sebi” – Emocionalna pismenost u školama Interaktivni satovi za osnovne i srednje škole Teme: kako prepoznati i izraziti emocije, kako tražiti pomoć Vježbe asertivne komunikacije, empatije i nenasilnog rješavanja sukoba.
3.“Online nismo sami” – Digitalna podrška Chat ili aplikacija s edukativnim sadržajem i mogućnošću anonimnog razgovora Alati za nošenje sa stresom, vođenje dnevnika, opuštanje Suradnja sa školama i roditeljima
4. Radionice za roditelje i skrbnike Edukacije: kako prepoznati promjene u ponašanju, komunikacija s djetetom, postavljanje granica Teme: pubertet, ekrani, školski stres, emocionalne krize
5. “Izrazi se” – Kreativne radionice za djecu i mlade Art terapija, glazbene radionice, dramske igre, pisanje Potiče izražavanje emocija bez pritiska na verbalizaciju
6. Savjetovalište za djecu i mlade Povjerljivi razgovori s psihologom ili psihoterapeutom Besplatno ili uz minimalnu participaciju Suradnja s vrtićima, školama i zavodima za socijalni rad
7. Prevencija nasilja i ovisnosti Edukacije o vršnjačkom nasilju, cyberbullyingu i ovisnostima (video igre, droge, alkohol) Peer edukatori – mladi govore mladima Radionice o samopoštovanju, granicama i donošenju odluka Evaluacija: Povratne informacije djece, roditelja i škola Broj korisnika i učestalost korištenja usluga Promjene u ponašanju, školskom uspjehu i samoprocjeni dobrobiti
Mentalno zdravlje djece i adolescenata ključno je za njihov cjelokupni razvoj, uspjeh u školi, odnose i kvalitetu života. Rana intervencija, edukacija i podrška mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnijih problema u odrasloj dobi.
Mentalno zdravlje osoba starijih od 60 je specifično područje. Mentalno zdravlje osoba starijih od 60 godina Najčešći izazovi: Usamljenost i izolacija (često nakon gubitka partnera ili smanjenja društvenih kontakata) Tuga i depresija (neprepoznata i neliječena) Anksioznost (zbog bolesti, nemoći, financijske nesigurnosti) Kognitivni pad i demencija Stigma prema traženju psihološke pomoći
Ciljevi programa podrške:
Očuvati mentalno zdravlje i funkcionalnost starijih osoba
Pružiti emocionalnu podršku i smanjiti osjećaj osamljenosti
Poticati aktivno starenje i osjećaj svrhe
Educirati o simptomima i mogućnostima pomoći
U nedostatku infrastrukture za pružanje podrške osobama s duševnim smetnjama u zajednici, nedostatak organizacija civilnog društva koje se bave osobama s duševnim smetnjama, uzimajući u obzir i visok stupanj stigme osoba s duševnim smetnjama, što sve otežava njihovu resocijalizaciju, treba planirati set namijenjen povećanju njihove socijalne uključenosti, razvoju socijalnih vještina, podupiranju samostalnosti, osnaživanju za zapošljavanje i pomoći u rješavanju socijalnih i pravnih pitanja.
Potrebno je jačati nevladine udruge koje djeluju na ovom području- organizirati i provoditi natječaje.
Prijedlozi programa i aktivnosti za udruge
1. Grupe podrške “Zajedno kroz godine”, vođene tematske grupe (npr. “Gubitak i prilagodba”, “Starenje s dostojanstvom”), razgovori, razmjena iskustava, savjeti stručnjaka (mjesečna ili dvotjedna dinamika)
2. “Druženja uz čaj i razgovor” (neformalna okupljanja u zajednici (centri za starije, domovi, knjižnice) (Teme: glazba, uspomene, igre, kuhanje, radionice s mladima smanjuje izolaciju, potiče socijalne kontakte)
3. Mentalna gimnastika (radionice za poticanje kognitivnih sposobnosti (memorija, pažnja, logika), igre, kvizovi, zadaci – individualno i grupno, prevencija ranih simptoma demencije
4. Psihološko savjetovanje (individualni razgovori s psihologom (besplatno ili subvencionirano)), pristup u prostorima udruge, putem telefona ili kućnih posjeta
5. Edukacije za obitelji i skrbnike (kako prepoznati depresiju, demenciju i anksioznost kod starijih, pristupi i alati za podršku (komunikacija, struktura dana, suočavanje s promjenama))
6. Terenska psihosocijalna podrška “Pomoć na kućni prag” (posjeti starijima koji ne mogu izlaziti (posebno u ruralnim krajevima), razgovor, osnovna pomoć, povezivanje s lokalnim uslugama)
7. Zdrav duh, zdravo tijelo – integrativni pristup, povezivanje psihološke podrške s tjelesnim aktivnostima (šetnje, vježbe, yoga za starije), programi opuštanja i svjesnog disanja
Ključne Aktivnosti Udruga:
1. Edukacija i podizanje svijesti (organizacija javnih tribina, radionica i kampanja (npr. “Tjedan mentalnog zdravlja”), suradnja s lokalnim medijima za promociju važnosti mentalnog zdravlja Izrada i distribucija informativnih materijala (letci, brošure, društvene mreže)
2. Psihosocijalna podrška (vođenje grupa podrške za različite skupine (mladi, roditelji, osobe s anksioznošću, depresijom itd.), individualna psihološka savjetovanja (besplatno ili subvencionirano), uključivanje volontera i osoba s iskustvom (peer podrška))
3. Suradnja s institucijama (umrežavanje s domovima zdravlja, zavodima za socijalni rad, školama i vrtićima, sudjelovanje u međusektorskim radnim skupinama, provođenje zajedničkih preventivnih programa s obrazovnim i zdravstvenim ustanovama)
4. Rani screening i upućivanje (provođenje anonimnih upitnika za samoprocjenu mentalnog zdravlja, organizacija “otvorenih dana” za konzultacije i savjetovanja, upućivanje korisnika stručnim službama u sustavu zdravstva i socijalne skrbi)
5. Zagovaranje i politike zastupanje potreba ranjivih skupina (mladi, stariji, osobe s invaliditetom), sudjelovanje u izradi lokalnih planova i strategija, promicanje deinstitucionalizacije i razvoja usluga u zajednici
6. Evaluacija i monitoring- praćenje broja korisnika i zadovoljstva uslugama, istraživanja o potrebama zajednice u području mentalnog zdravlja, izvještavanje donatora i javnosti o rezultatima aktivnosti
Trebalo bi se posvetiti i destigmatizaciji mentalnog zdravlja kroz edukaciju opće populacije. Potrebno je provoditi edukacijsko- informativne aktivnosti.
