EN
Novosti

Međunarodni dan starijih osoba – 01.10.2021.

01.10.2021. 11:03 • Uncategorized

Ujedinjeni Narodi su prije 30 godina odredili 1. listopada kao dan na koji se obilježava Međunarodni dan starijih osoba. Cilj obilježavanja ovoga dana je podsjetiti na važnu ulogu starijih osoba u društvu te podizanje svijesti o poteškoćama s kojima se starije osobe svakodnevno susreću. 

                                       

 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je gotovo 850 tisuća građana starije od 65 godina. Stopa rizika od siromaštva, gledano prema dobnim skupinama, najviša je među starijima od 65 i iznosi 28,1%, pri čemu su u najtežoj situaciji samci u toj dobi. Prosječna mirovina je za prvih 7 mjeseci 2020. godine iznosila 2.283,71 kn. Nadalje, 60% starijih od 65 g  navode kako boluju od barem jedne kronične bolesti, što je više od prosjeka EU, a stopa njihovih nezadovoljenih potreba u zdravstvu je je među najvišima u EU.

Važno je istaknuti da više od 16 tisuća starijih živi u javnim ili privatnim domovima za starije, dok ih se više od 6 tisuća nalazi na listama čekanja na iste. U Hrvatsko se starije osobe susreću s dugoročnim problemima, poput siromaštva, nedostatka pristupa socijalnim i zdravstvenim uslugama u ruralnim područjima, nedovoljnom podrškom članova obitelji, nasiljem te zlouporabama ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

Pandemija koronavirusa dodatno je otežala život starijih osoba. Starije osobe su skupina građana najviše pogođena pandemijom, a naročito je pogodila one koji žive u domovima za starije, najviše zbog zabrane izlaska i posjeta te nekoliko slučajeva širenja virusa unutar doma.

Nakon nekoliko tragičnih slučajeva unutar Obiteljskih domova za starije, u kojima su stradali i štićenici doma, počeo se aktualizirati problem lošeg zakonodavnog okvira i nedostatnog nadzora obiteljskih domova.

Za provođenje inspekcijskog nadzora nad radom domova socijalne skrbi i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, sistematizirano je tek deset radnih mjesta, što je posve nedostatno. Inspektori u obiteljske domove dolaze samo po prijavi pa je ovakav nadzor posve neučinkovit, zbog čega neki pružatelji, u potrazi za profitom i ohrabreni malom vjerojatnošću nadzora, svjesno krše propise i standarde, a time i prava korisnika. U međuvremenu je samo promijenjen Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, u kojem je najznačajnija novost uvjet da obiteljski dom može usluge pružati isključivo u obiteljskoj kući u kojoj živi njihov predstavnik i članovi obitelji, dok je ranije bilo moguće koristiti i objekt u istom dvorištu, ako je udaljen do 50 metara.

Nadalje, starije osobe u Hrvatskoj susreću se i s problemom nedostatka socijalnih i zdravstvenih usluga u ruralnim područjima. Brojnim starijim osobama potrebna je usluga pomoći u kući– pripravljanja obroka, dobavljanja namirnica, obavljanja kućanskih poslova itd. U 2019. g. . samo ih je 3.4688 ostvarilo pravo na pomoć u kući, što je vjerojatno tek manji dio stvarnog broja starijih kojima je takva pomoć potrebna.

Jedan od razloga su restriktivni zakonski uvjeti i imovinski cenzus, a drugi je provedba projekta „Zaželi“ čije se aktivnosti značajno podudaraju sa sadržajem usluge pomoći u kući. U njemu je tijekom nešto više od dvije godine sudjelovao 28.3319
stariji korisnik.  Iako mu je primarna svrha zapošljavanje žena-pripadnica ranjivih skupina, projekt starijima pruža dragocjenu pomoć i mnogi se nadaju njegovom nastavku, no nije sustavan i trajan pa ne može zamijeniti zakonsko pravo. Prema tome, preporuka Pučke pravobraniteljice je da se   s obzirom na mnogo starijih s malim mirovinama koje ipak premašuju cenzus, novim Zakonom o socijalnoj skrbi  treba ublažiti kriterije za ostvarivanje prava na socijalnu uslugu pomoći u kući te proširiti mrežu pružatelja ove usluge.

Istovremeno, nedostaje drugih tipa  usluga za starije, poput pomoći u kući, dnevnih boravaka, informiranja o pravima, uključujući i o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, o prevenciji nasilja nad starijim osobama ili uključivanju starijih u život zajednice kroz kulturu.

U skladu s navedenim poteškoćama s kojima se susreću starije osobe, neke od preporuka Pučke pravobraniteljice radi osiguranja prava i poboljšanja položaja starijih osoba u društvu su: ublažiti prihodovni cenzus kako bi veći broj starijih mogao ostvariti pravo na pomoć u kući, razraditi kriterije za prijem korisnika u domove koji se  sufinanciraju iz Državnog proračuna, proširiti lepezu socijalnih usluga kojima bi im se omogućio što dulji ostanak starijih u  njihovim obiteljima, ugraditi odredbe kojima će se uvesti kontinuiran i učinkovit decentralizirani nadzor nad radom obiteljskih domova te povisiti zapriječene prekršajne kazne za sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu smještaja starijih osoba.

                                         

PODIJELI ČLANAK