Povodom Međunarodnog dan korisnika droga, koji se obilježava se 1. studenoga, UNAIDS (zajednički program koji okuplja 11 UN- ovih organizacija, s ciljem sprečavanja širenja HIV infekcija) poziva na prestanak kriminalizacije ljudi koji koriste droge i na širenje i povećanje financiranja programa smanjenja štete koje provode u zajednicama.
“UNAIDS je predan pružanju potpore zemljama na njihovom putu prema dekriminalizaciji posjedovanja droga i punoj provedbi programa smanjenja štete”, rekao je izvršni direktor UNAIDS-a Winnie Byanyima.
Ljudi koji konzumiraju i injektiraju droge spadaju u skupine s najvećim rizikom od dobivanja HIV-a, ali ostaju marginalizirani i često im je onemogućen pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama. Godine 2020. 9% svih novih HIV infekcija bilo je među osobama koje injektiraju droge. Izvan subsaharske Afrike to se penje na 20%. Iako žene predstavljaju manje od 30% broja ljudi koji koriste droge, žene koje koriste droge imaju veću vjerojatnost da žive s HIV-om nego njihovi muškarci.
Čak i tamo gdje su usluge smanjenja štete postoje, one nisu nužno dostupne. Pokazalo se da su kazneni zakoni o kontroli droga, politika i praksa provođenja zakona među najvećim preprekama zdravstvenoj skrbi u mnogim zemljama. Kriminalizacija uporabe droga i oštre kazne (kao što su zatvor, visoke novčane kazne ili oduzimanje djece od roditelja) obeshrabruju prihvaćanje HIV usluga, tjeraju ljude u podzemlje i dovode do nesigurnih praksi ubrizgavanja te povećavaju rizik od predoziranja. Žene koje koriste droge suočavaju se s većim stopama osuda i zatvaranja od muškaraca koji koriste droge, što pridonosi povećanju razine stigme i diskriminacije s kojom se suočavaju u zdravstvenim ustanovama.
Stoga je jedan od globalnih ciljeva prevencije do 2025. godine:
Da 90% ljudi koji injektiraju droge ima pristup sveobuhvatnim uslugama smanjenja štete koje integriraju ili su povezane s hepatitisom C, HIV-om i uslugama mentalnog zdravlja.