Ljeto, mladi i pijenje alkohola

Stigli su željno očekivani školski praznici. Tijekom školske godine prepune različitih obveza, školarci sanjare o školskim praznicima, imaju velike planove kako ih provesti i kako se što bolje zabaviti. Zabava često znači čekanje večeri, kada će se okupiti i smišljati način na koji druženje učiniti nezaboravnim. Iako mladi toliko željno očekuju školske praznike, jedan dio njih se već nakon kratkog vremena počinje dosađivati. Dosada nosi povećani rizik za neprihvatljiva ponašanja pa tako i sklonost konzumaciji cigareta, alkohola ili ilegalnih droga.

Mladima je ljeti često glavni oblik zabave okupljanje po kvartovskim parkovima ili kada su u pitanju zagrebački mladići i djevojke, na Bundeku, Jarunu ili Ribnjaku. Dio njih će slobodno vrijeme provesti bez ikakvih sadržaja ili aktivnosti, u društvu vršnjaka uz čašu, a ponekad i bocu alkoholnog pića. Zabava se svodi na opijanje jeftinim alkoholom iz najbliže trgovine.

Prodaja alkoholnih pića mlađima od 18 godina je zakonom zabranjena. Usprkos tome, alkohol je i dalje najčešće korišteno sredstvo ovisnosti među adolescentima u Europi pa tako i u Hrvatskoj. Jednako tako je i Zakonom zabranjeno usluživanje i dopuštanje konzumacije pića u ugostiteljskim objektima osobama mlađim od 18 godina, no nažalost te se zakonske odredbe ne provode kako treba. Svi znamo da maloljetne osobe  bez problema mogu nabaviti alkoholna pića. Odgovornost za takve situacije je većim dijelom na odraslima. Društvo je previše tolerantno na opijanje mladih. Policija često djeluje tek ukoliko je počinjen neki prekršaj, a zakonskih intervencija samo na temelju opijenosti maloljetne osobe uglavnom nema ili se pak ne poštuju. Roditelji često nisu spremni uključiti dijete u stručni tretman, čak niti nakon više opitih stanja.

Iako se ne može zanemariti značajna uloga vršnjaka kada je u pitanju konzumiranje alkohola, roditelji i dalje imaju najveću odgovornost za razvijanje odgovornog ponašanja svog djeteta. U Hrvatskoj je pijenje alkoholnih pića kulturološki prihvatljiv oblik ponašanja, prisutan kod mnogih obiteljskih i društvenih okupljanja. Nerijetko su baš roditelji osobe koje djeci daju prvo alkoholno piće. Ponekad smatraju da je bolje da dijete proba alkohol dok je u njihovom društvu jer ionako će do toga doći, ponekad im imponira da nazdrave sa svojim djetetom, a ponekad jednostavno misle da to priliči određenom svečanom obiteljskom događaju.

Konzumacija alkohola rizičan je čimbenik za zdravlje odraslih, a osobito je štetan za djecu i mlade. Europsko istraživanje o pijenju, pušenju i uzimanju droga (ESPAD) pokazuje da je čak 42% učenika prvi put pilo alkohol sa 13 godina ili ranije, a Hrvatska je iznad prosjeka ESPAD istraživanja za sve prikazane pokazatelje pijenja alkohola. Većina šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj je u životu pila alkohol, podjednako mladići i djevojke.

Osim toga, dio mladih je sklon i ekscesivnom epizodičnom pijenju tzv. binge drinking koje uključuje pijenja većih količina alkohola u kratkom vremenu. Ovaj obrazac pijenja posebno je rizičan jer većinom vodi u pijanstvo, često praćeno negativnim posljedicama (hospitalizacija, upuštanje u druga rizična ponašanja). Nažalost i ovaj obrazac pijenja kod mladih u Hrvatskoj je visoko iznad ESPAD prosjeka. Ponekad je i razlog teškom opitom stanju nedovoljno iskustvo mlade osobe i kriva procjena koliko alkoholnog pića uopće mogu popiti.

Mladi ne misle da bi pijenjem mogli naškoditi svojem zdravlju ili da bi mogli postati ovisni o alkoholu. Glavni motiv za pijenje ili opijanje kod mladih je prije svega želja za zabavom, opuštanje uz alkohol, zaboravljanje na probleme, smanjenje stresa, želja da se uklope u društvo i da se osjećaju prihvaćenima. Piju jer vjeruju da se alkohol mora probati i da je to normalan proces sazrijevanja. Često pod utjecajem alkohola osjećaju veće samopouzdanje, lakše se upoznaju s vršnjacima, sklapaju poznanstva ili ulaze u emotivne veze. Jedan od razloga zbog kojeg mladi posežu za alkoholom je i činjenica da mnogi od njih nisu naučili konstruktivno provoditi slobodno vrijeme ili nemaju atraktivnijih sadržaja od “cuganja”, a uz to se teško odupiru vršnjačkom pritisku. Svakako nezanemariv podatak koji mladi često navode kao razlog pijenja jest preslaba roditeljska kontrola.

Mladi rado govore kako znaju sve o alkoholu, ali to nije točno. Najčešće izjave vezane za alkohol su zapravo zablude, kao npr. da alkohol nije štetan ako se pije samo vikendom, da nema dobre zabave bez alkohola i da se ne može postati ovisan o alkoholu ako si mlad.

Mladi piju znatno rjeđe, negoli odrasli, ali kad piju, u pravilu su to veće količine alkohola i piju kako bi se napili. Vikend opijanja postaju češće pravilo, nego iznimka.

Na što roditelji trebaju obratiti pažnju?

• promjene raspoloženja, sklonost svađi, razdražljivost
• problemi u školi, koji uključuju slabiji školski uspjeh, markiranje ili opomene profesora
• nepoštivanje roditeljskih pravila
• želja da se redovito prespava kod prijatelja nakon izlaska
• izbjegavanje upoznavanja roditelja i prijatelja
• zanemarivanje izgleda i osobne higijene
• zaudaranje na alkohol, pronalaženje praznih limenki ili boca među stvarima
• dolazak kući u pripitom stanju i smišljanje različitih opravdanja

Što roditelj treba učiniti?

• postaviti jasna pravila da je konzumiranje alkohola neprihvatljivo
• poticati dijete i omogućiti mu da strukturirano provodi slobodno vrijeme
• obratiti pažnju na to s kim se dijete druži i kako provodi vrijeme, osobito sada  tijekom ljetnih praznika
• sam biti pozitivan primjer i uzor djetetu
• biti jasni i dosljedni u postavljanju pravila i posljedica
• razgovarati s djetetom
• odmah potražiti stručnu pomoć ako primijetite da je dijete više puta došlo kući pod utjecajem alkohola

Ljeto za mlade, kao i za većinu ljudi znači opuštanje, odmor i zabavu. Međutim, kada su maloljetnici u pitanju alkohol nikako ne bi trebao biti dio ljetne zabave i opuštanja. Odrasli trebaju svojim primjerom poslati najvažnije poruke o tome kako se opustiti i zabaviti može na mnogo različitih i zanimljivih načina i da alkohol ne mora biti dio toga.

---

Pripremila: mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti