Ovisnost o duhanu i duhanskim proizvodima
Ovisnost o duhanu je kronično stanje obilježeno jakom žudnjom za nikotinom, spojem koji se nalazi u duhanu i proizvodima kao što su cigarete, cigare, duhan za žvakanje, elektroničke cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice.
Duhanski dim sadrži 7000 otrova koje dobrovoljno unosimo u svoje tijelo, a 70 njih je kancerogeno.
Od toksičnih spojeva, najpoznatiji je baš nikotin – spoj koji uzrokuje ovisnost.
Osim nikotina, značajan sastojak je i katran (oko četrdeset katranskih spojeva) koje oštećuju i uzrokuju rak pluća, ali i brojne druge dišne probleme, amonijak (koristi se kao dezinfekcijsko sredstvo u toaletima), toluen (industrijsko otapalo), ugljični monoksid (otrovni plin), kadmij (meki metal koji se nalazi u baterijama) te arome i aditivi kako bi cigareta bila prihvatljivija.
Nikotin je poznat po svojim stimulirajućim učincima na živčani sustav, no istovremeno ima i snažan potencijal za stvaranje ovisnosti.
Pušenje duhana može uzrokovati psihološku i fizičku ovisnost.
-
Brza apsorpcija:Nikotin se brzo apsorbira u krvotok i dospijeva u mozak, što dovodi do brzog djelovanja.
-
Stimulans:Nikotin djeluje kao stimulans, povećavajući energiju i koncentraciju, ali također povećava i osjetljivost na stres i tjeskobu.
-
Ovisnost:Nikotin je adiktivan, što znači da pušači mogu razviti ovisnost i poteškoće s prestankom.
- Iako je pušenje bolest, u društvu se ne shvaća kao bolest, jer ne izaziva neposredne socijalne i psihičke fenomene kao druge ovisnosti.
- Pušenje značajno oštećuje zdravlje – izaziva invaliditet, skraćuje životni vijek i smanjuje kvalitetu života.
- Trenutni štetni učinci na organizam
- Kod pušenja postoje trenutni i dugoročni učinci na naš organizam. Kombinacija ovih učinaka može dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica na našeg organizam. Kada zapalimo cigaretu, organizam se automatski „buni“: ubrzava se frekvencija srca, podiže se krvni tlak, uzbunjuje se autonomni živčani sustav, trenutno se „stežu“ krvne žile, otežava se disanje, sva tkiva osjećaju manjak kisika i narušava se fiziologija probavnog sustava.
- Dugotrajni učinci pušenja na organizam
- Pušenje uzrokuje rak pluća i bronha, iznimno povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi ateroskleroze (suženja krvnih žila zbog stvaranja ateroma – nakupina na unutarnjoj strani stijenke krvnih žila) te tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar) i sudjeluje u samom mehanizmu nastanka tih bolesti.
- Osim toga, pušenje uzrokuje kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB), izrazito tešku i dugotrajnu bolest, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa, povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav. Pušenje nepovoljno utječe i na kožu – uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje i preuranjeno starenje kože. Pušenjem se smanjuju osjet okusa i mirisa.
- Pušenje za vrijeme trudnoće onemogućava normalan razvoj ploda. Istraživanja su dokazala štetan utjecaj duhanskog dima i nikotina na muške i ženske spolne organe, a što za posljedicu može imati hormonalne smetnje, neplodnost, komplikacije pri začeću i u trudnoći, učestale spontane pobačaje i komplikacije pri porodu.
- U Hrvatskoj prema istraživanjima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Instituta za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar, oko 38,4% odraslih osoba puši. To znači da skoro svaka treća osoba u Hrvatskoj puši. Muškarci nešto češće puše od žena, odnosno 41,2% naspram 35,7%. Najviše pušača je u dobi između 25. i 35. godine.
Novi duhanski i nikotinski proizvodi
- često se predstavljaju kao alternativa tradicionalnim cigaretama, no važno je znati da svi ti proizvodi, kao i cigarete, sadrže nikotin, koji je visoko adiktivan, te druge kemikalije koje mogu imati negativne učinke na zdravlje.
- Elektroničke cigarete ili e-cigarete (vaping uređaji, olovke za vape) elektronički su uređaji koji zagrijavaju tekućinu kako bi proizveli aerosol koji korisnici udišu. Tekućine, poznate kao e-tekućine ili vape juice, obično sadrže nikotin, propilen glikol, biljni glicerin, arome i druge kemijske spojeve.
- EVALI (eng. E-cigarette or Vaping Associated Lung Injury) je akronim koji označava ozljedu pluća povezanu s uporabom e-cigareta. Ovaj izraz postao je poznat 2019. godine kada su zabilježeni brojni slučajevi ozbiljnih plućnih ozljeda među korisnicima e-cigareta, ponajviše u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Grijani duhanski proizvodi, također poznati kao “heat-not-burn” (HNB) proizvodi, koriste tehnologiju koja zagrijava duhan na nižu temperaturu nego što je potrebno za izgaranje, stvarajući paru umjesto dima.
- Nikotinske vrećice su vrećice koje sadrže dehidrirani nikotin u obliku bijelog praha. Napravljene su za postavljanje između usana i desni te ne zahtijevaju pljuvanje. Blagi simptomi intoksikacije uključuju mučninu i povraćanje, uz povećanu izloženost simptomima kao što su proljev, slinjenje i usporavanje otkucaja srca. Teška trovanja mogu biti karakterizirana napadajima i respiratornom depresijom. Posebnu opasnost predstavlja to što konzumaciju kod djece i mladih odrasli teško mogu uočiti i kontrolirati što može dovesti do razvoja ovisnosti već u toj dobi.
Povelja protiv duhana
- Čisti zrak, oslobođen dima cigarete, osnovna je komponenta u pravu na zdrav i čist okoliš
- Svako dijete i adolescent ima pravo biti zaštićen od svih propagiranja duhana i steći svu potrebnu poduku i drugu pomoć kako bi mogli odoljeti korištenju duhana u bilo kojem obliku
- Svaki građanin ima pravo na zrak bez dima od pušenja u zatvorenim javnim mjestima i sredstvima prijevoza
- Svaki radnik ima pravo udisati čisti zrak na radnom mjestu
- Svaki pušač ima pravo dobiti potporu u odvikavanju od pušenja
- Svaki građanin ima pravo biti obaviješten o velikom riziku od pušenja duhana
Ovisnost o duhanu predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem s brojnim posljedicama za pojedinca i društvo.
Dugotrajna uporaba duhanskih proizvoda povezana je s nizom teških zdravstvenih stanja, uključujući više od 20 različitih tipova ili podtipova raka, bolesti srca i krvožilnog sustava, kronične respiratorne bolesti i mnoge druge.
Osim toga, pasivno pušenje predstavlja rizik za osobe koje ne puše, posebno za djecu i trudnice.
Pušenje i dalje predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 3 milijarde ljudi u svijetu puši, a svake godine zbog pušenja umre više od 8 milijuna ljudi – od toga 1,2 milijuna nepušača izloženih pasivnom pušenju.
Škole nepušenja
Škola nepušenja program je u kojem se interdisciplinarno i primjenom edukativno-psihoterapijskog pristupa maloj grupi polaznika pomaže u odvikavanju od pušenja.
Cilj programa je pomoći pušačima u pripremi za prestanak pušenja, prestanku pušenja i održavanju nepušenja.
Osim prestanka pušenja, važnost škole je u promoviranju zdravih stilova života, prevenciji bolesti te unaprjeđenju zdravlja.
Uspješnost prestanka pušenja ovisi o motivaciji, stupnju ovisnosti o cigaretama, kao i o podršci koja se prima tijekom odvikavanja od pušenja.
U Hrvatskoj, škole nepušenja provode se u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije te u drugim županijskim zavodima i ustanovama prema interesu.
Škole nepušenja namijenjene su osobama koje su neposredno prestale pušiti te onima koji planiraju prestati.
Program ove škole uglavnom je besplatan, a broj polaznika je ograničen.
Temeljni program Škole nepušenja traje pet dana, nakon čega se nekoliko tjedana radi na održavanju apstinencije.
Polaznici sudjeluju na raznim predavanjima i radionicama, grupnom psihoterapijskom radu, a imaju i mogućnost i individualnog rada s terapeutom.
Unatoč zakonodavnim mjerama, pušenje i dalje predstavlja značajan problem u Hrvatskoj. Hrvatska se nalazi na listi europskih zemalja s najvećim udjelima pušača. Posebnu zabrinutost izaziva pušenje među djecom i mladima jer rani početak pušenja može dovesti do ovisnosti i ozbiljnih zdravstvenih problema u kasnijim godinama.