Droga je svaka tvar prirodnoga ili umjetnoga podrijetla, uključivši psihotropne tvari, uvrštene u popis droga i psihotropnih tvari.

Na međunarodnoj razini postoje međunarodne konvencije o drogama koje se odnose na kontrolu proizvodnje i distribucije psihoaktivnih droga.

U okviru zakonodavstva Republike Hrvatske, radi zaštite života i zdravlja ljudi donesen je Zakon o suzbijanju zlouporabe droga.

Ovisnost o drogama je stanje neodoljive potrebe (psihičke ili fizičke) za uporabom droge.

Ovisnost o drogama i drugim sredstvima se definira kao kronična recidivirajuća bolest, a znakovi ovisnosti su:

  • nesavladiva želja i potreba za daljnjim uzimanjem droge ili nekog drugog sredstva ovisnosti te njenom nabavkom pod svaku cijenu
  • sklonost povišenom uzimanju količine
  • psihička i fizička ovisnost o djelovanju droge ili sredstva ovisnosti
  • pojava apstinencijskog sindroma (krize) nakon prestanka uzimanja
  • štetno djelovanje na osobu koja uzima drogu i njezinu obitelj, uz štetno djelovanje na cjelokupno društvo.

24.5% ili svaka četvrta odrasla osoba u Hrvatskoj barem je jednom u životu uzimala neku drogu.

Ovisnost treba liječiti a ne kažnjavati! – Klinika za psihijatriju "Vrapče"

Osobe koje uzimaju drogu mogu biti izložene većem riziku od štetnih zdravstvenih ishoda, uključujući trovanja i smrti konzumiranjem, možda i nesvjesno, tvari s većom potentnošću, novih psihoaktivnih tvari ili mješavina tvari pri čemu, zbog interakcije droga mogu povećati potencijalne štetne posljedice za zdravlje.

Ovisnost o drogama je složeni zdravstveni problem sa psihosocijalnim, okolišnim i biološkim odrednicama koje zahtijevaju zajednički, multidisciplinarni i sveobuhvatni odgovor različitih institucija.

Učinci vrsta droga

Klasifikacija droga nije jednostavna zbog postojanja velikog broja psihoaktivnih tvari koje izazivaju ovisnost. Farmakološka podjela dijeli psihoaktivne tvari na: depresore, stimulanse i halucinogene.

Vrste droga

  • Klupske droge – farmakološki heterogena grupa psihoaktivnih droga koje najčešće upotrebljavaju mladi za vrijeme noćnih izlazaka. Upotrebljavaju se u noćnim klubovima, na koncertima, “party”-ima i kafićima. Pod klupskim drogama podrazumijevamo droge tipa ecstasy (MDMA), metamfetaminLSDGamahidroksibutirat (GHB), ketaminrohipnol i dr.

 

  • Ecstasy (MDMA) – MDMA, popularno zvan ecstasy ili od nedavno i Molly je sintetička psihoaktivna droga koja ima sličnosti sa stimulansom amfetaminom ali i s halucinogenom meskalinom. Stvara osjećaj viška energije, euforije, emocionalne topline i suosjećanja prema drugima te iskrivljuje percepciju osjetila i vremena.
    U počecima je bio popularan među adolescentima i mladima u noćnim klubovima ili na „rave-ovima“ (dugotrajnim plesnim partijima), no ta droga se danas proširila na širok spektar konzumenata.

 

  • Inhalanti – odnosi se na mnoge proizvode koje možemo pronaći u domaćinstvima ili na radnim mjestima (boje u sprejevima, markeri, ljepila i sredstva za čišćenje)  – sadrže hlapljive tvari koje imaju psihoaktivna svojstva (mijenjaju stanje svijesti) kada se inhaliraju. Ljudi najčešće ne razmišljaju o tim proizvodima kao o drogama zato što izvorno nemaju tu svrhu. Unatoč tome, ti proizvodi se ponekad zlouporabljuju na taj način. Oni se osobito (ali ne isključivo) zlouporabljuju od strane mladih i adolescenata.
    Iako se i druge droge mogu zlouporabit udisanjem, naziv inhalanti je rezerviran za ovu širu grupu supstanci – uključujući otapala, aerosole, plinove i nitrite – upravo zbog toga što se oni veoma rijetko konzumiraju na neki drugi način.

 

  • Kokain – stimulativna droga o kojoj se lako postane ovisan. Proizvodi se od lišća biljke koke porijeklom iz Južne Amerike. Izaziva osjećaj kratkotrajne euforije, energije i pričljivosti uz dodatne potencijalno opasne fizičke efekte poput ubrzanih otkucaja srca i pojačanog krvnog pritiska.
  • Heroin – opijatska droga koja je sintetizirana od morfina, supstance koja se prirodno pojavljuje te izvlači iz sjemenki mahune azijske opijatske biljke maka. Heroin se najčešće pojavljuje u obliku bijelog i smeđeg praha ili kao crna ljepljiva supstanca koja je poznata pod nazivom „crni katran heroin“ („black tar heroin“).

 

  • Sintetski kanabinoidi – K2/Spice (sintetička marihuana)
    Spice se odnosi na širok spektar biljnih mješavina koje izazivaju iskustva slična onim pri konzumiranju marihuana (kanabisa) i koji se prodaju kao „sigurne“ legalne alternative te droge. Prodaje se pod mnogim imenima uključujući K2, lažna trava (fake weed), Yucatan Fire, Skunk, Moon Rocks, Galaxy, Rainbow, te ostalima pri čemu je navedeno da „nisu za ljudsku uporabu“. Ti proizvodi sadrže sasušene isjeckane biljke i kemijske aditive koji su odgovorni za psihoaktivne efekte (mijenjaju stanje svijesti).

 

  • Halucinogeni – LSD, Pejotl, Psilocibin i PCP
    Halucinogene smjese koje pronalazimo u nekim biljkama i gljivama upotrebljavaju se stoljećima uglavnom vezano uz religijske rituale. Gotovo svi halucinogeni u sebi imaju nitrogen te se klasificiraju kao alkaloidi.
  • Marihuana / Kanabis – prirodni proizvod, čiji glavni psihoaktivni sastojak je tetrahidrokanabinol (Δ9-THC). Biljka kanabisa (Cannabis sativa L.) je široko rasprostranjena te raste u umjerenim i tropskim područjima. Zajedno s duhanom, alkoholom i kofeinom, pripada skupini najčešće konzumiranih droga diljem svijeta, te se kao droga i izvor vlakana koristi od povijesnih vremena.

 

  • Metamfetamin – (koji se također između ostalog naziv i meth, crystal, chalk, and ice) je stimulans koji izaziva jaku ovisnost te je kemijski sličan amfetaminu. Ima oblik bijelog, bezmirisnog kristalnog praha gorkastog okusa.

 

  • Amfetamini – sintetička tvar. Obično se pojavljuje u obliku bijelog praha koji djeluje kao stimulans središnjeg živčanog sustava (SŽS). „Ulični“ nazivi su speed, base i whizz. Može se progutati, ušmrkati ili rjeđe, ubrizgati.

Bolesti ovisnosti - Hrvatski Crveni križ

 

Više na: https://drogeiovisnosti.gov.hr/ovisnosti-i-vezane-teme/droge-i-ovisnost-992/vrste-droga/87

https://ovisnosti.hzjz.hr/droga/