“Najprije čovjek uzima piće, zatim piće uzima piće i na kraju piće uzima čovjeka”.
Alkoholizam je bolest, a ne slabost!
Alkoholno piće je svaki napitak koji sadrži određenu količinu etanola, alkohola koji nastaje fermentacijom žitarica, voća ili drugih izvora šećera.
Alkoholna pića dijele se na:
- slaba (pivo, vino)
- srednje jaka (likeri, prošek) i
- jaka ili žestoka alkoholna pića (konjak, rakija, votka, viski itd.) sa sadržajem etanola koji se kreće od 3 % do 50 %.
Ovisnost o alkoholu naziva se alkoholizam.
Alkoholizam je psihički poremećaj koji označava prekomjernu konzumaciju alkohola koja pogađa pojedinca, ali i njegovu obitelj, radnu sredinu i zajednicu u kojoj živi.
Alkoholizam je bolest koja ne nastupa odjednom, već postupno i dugo vremena nije uočljiva ni okolini ni samom pojedincu. Kod mladih ljudi ovisnost o alkoholu puno se brže razvija nego kod odraslih.
Alkoholičari se neopravdano smatraju slabićima, a ne bolesnicima kojima je potrebna stručna pomoć i podrška obitelji.
Što karakterizira alkoholizam?
Alkoholizam karakterizira povećanje tolerancije, psihička ovisnost i zloupotreba alkohola.
Povećana tolerancija se obično razvija poslije višemjesečnog pijenja alkohola i znači da osoba sad može podnijeti veće količine alkohola nego prije.
Psihička ovisnost je potreba za stalnim unošenjem alkohola u organizam.
Bolest ovisnosti o alkoholu prolazi svoje karakteristične faze:
- Faza umjerenog pijenja – prva faza razvoja alkoholizma.
- Pijenje alkohola najčešće započinje tako što osoba povremeno i umjereno pije alkohol.
- Međutim, kao i kod svake druge psihoaktivne tvari, s vremenom je organizmu potrebna sve veća količina alkohola za postizanje „efekta“.
- Povećavaju se količine i učestalost pijenja, a konzumacija alkohola postaje navika.
- Trening faza pijenja – prijelaz između faze umjerenog pijenja i razvoja ovisnosti.
- Umjereno pijenje sad prerasta u rizično i štetno pijenje alkohola.
- Češće pijenje je treniranje i privikavanje organizma na veće količine alkohola, ali još uvijek bez ovisnosti.
- Kad za nekoga tko pije alkohol kažu: „on može puno popiti, a ništa mu se ne primijeti“, to upravo znači da se ta osoba nalazi u trening fazi pijenja alkohola.
- Faza ovisnosti o alkoholu (alkoholizam)
- Ovu fazu karakterizira povećanje tolerancije, psihička ovisnost i zloupotreba alkohola.
- Povećana tolerancija se obično razvija posle višemjesečnog pijenja alkohola i znači da osoba sad može podnijeti veće količine alkohola nego prije.
- Psihička ovisnost je potreba za stalnim unošenjem alkohola u organizam. Ovisnik sve svoje probleme „rješava“ oslanjajući se na alkohol, obično da ublaži strepnju, napetost ili strah. Umjesto da zaista rješava probleme, on pije alkohol da bi se osjećao bolje.
- Zloupotreba alkohola znači da pijenje alkohola sad donosi sa sobom probleme u obitelji, na poslu, a često i sa zakonom (obiteljsko nasilje nasilje, povrede na poslu, tuče, vožnja u alkoholiziranom stanju)
Da bismo mogli govoriti o ovom poremećaju, trebaju biti zadovoljena najmanje tri kriterija (prema: Američkoj Psihijatrijskoj Udruzi: Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM-5):
- Nesavladiva žudnja za konzumiranjem alkoholnog pića
- Gubitak kontrole tj. nemogućnost prestanka pijenja alkohola
- Porast tolerancije tj. potreba za sve većom količinom alkohola.
- Znakovi fizičke ovisnosti: drhtanje ruku, znojenje, mučnina, crvenilo lica, povećan puls, halucinacije
- Promjene u ponašanju i raspoloženju: agresivnost, depresija, razdražljivost ili anksioznost i nisko samopouzdanje
- Poteškoće s koncentracijom ili pamćenjem
- Poremećaji spavanja: poteškoće s uspavljivanjem, nemirni san ili često buđenje
- Promjena težine ili gubitak apetita
- Osjećaj krivnje i iznerviranosti tuđim opaskama vezano uz prekomjerno pijenje
- Zapostavljanje higijene i zanemarivanje unosa hrane i tekućine
- Narušavanje socijalnih odnosa, naročito unutar obitelji
- Opravdanje pijenja kao načina opuštanja nakon posla, napornog dana s djecom ili kao nagrade
- Nastavak pijenja unatoč spoznaji koliko je to štetno
Kako djeluje alkohol?
Iz krvotoka alkohol ulazi u svaki dio tijela koji sadrži vodu, uključujući i velike organe – mozak, pluća, bubrege i srce te se raspoređuje podjednako unutar i izvan stanica. Samo 5% alkohola izlazi iz tijela kroz dah, mokraću ili znoj, ostalo se oksidira ili prerađuje u jetri.
Upotreba alkohola oštećuje središnji živčani sustav i dovodi do:
- delirija
- apstinencijske krize bez delirija
- poremećaja ličnosti (poremećaj temperamenta, karaktera, raspoloženja, mišljenja, volje)
- poremećaja kritičnosti prema sebi i svome stanju
Upotreba alkohola dovodi do oštećenja brojnih tjelesnih funkcija:
- jetre (ciroza)
- želuca (gastritis)
- gušterače (pancreatitis)
- srčanog mišića
- vidnog i perifernih živaca (polineuropatije)
- imunološkog sustava
Specifičnosti tretmana ovisnosti o alkoholu
Alkoholizam se prvo manifestira u obitelji, narušava kvalitetu obiteljskog života i postaje problem cijele obitelji, ali i okoline u kojoj ovisnik o alkoholu živi.
Obitelj prva prepoznaje poremećaje u ponašanju i primjećuje prve znakove alkoholizma, čak i prije nego sam ovisnik bude svjestan da se s njim nešto ozbiljno događa. Obzirom da su članovi obitelji psihički i fizički vrlo bliski i povezani, ovisnost najprije počinje narušavati tu povezanost, te kao bolest zahvaća cijelu obitelj.
Važno je znati da je alkoholizam bolest koja se može liječiti, a dostupni su različiti programi i načini liječenja, kao i individualne i grupne terapije podrške oboljelima koji su odlučili potražiti pomoć.
Dobivanje adekvatne pomoći prije nego što problem s alkoholom napreduje do ozbiljnog poremećaja ovisnosti može spasiti život oboljele osobe, kao i poboljšati kvalitetu života cijele njegove okoline.
Najpoznatiji pristup liječenja alkoholizma u Hrvatskoj je Hudolinov kompleksni socijalno-psihijatrijski postupak Zagrebačke škole alkohologije koji je razvio i popularizirao dr. Vladimir Hudolin, ugledni hrvatski psihijatar i jedan od pionira u tretmanu ovisnosti o alkoholu.
Ovaj pristup temelji se na sveobuhvatnom i multidisciplinarnom pristupu koji uključuje medicinske, psihološke i socijalne aspekte liječenja ovisnosti.
Ključne značajke Hudolinovog pristupa uključuju:
- Kompleksnost i multidisciplinarnost: Liječenje nije ograničeno samo na medicinske intervencije, već uključuje širok spektar terapijskih metoda, uključujući grupnu terapiju, individualno savjetovanje, socioterapijske aktivnosti i obiteljsku terapiju.
- Obiteljski pristup: Posebna pozornost posvećuje se uključivanju obitelji u proces liječenja. Rad s obiteljima alkoholičara smatra se ključnim za postizanje dugoročne stabilnosti i oporavka. Obiteljske terapijske sesije i edukacije pružaju podršku obiteljima te ih educiraju kako da se nose s problemima i izazovima koje donosi ovisnost.
- Edukacija i prevencija: Edukacija pacijenata, njihovih obitelji, ali i šire zajednice, smatra se temeljem prevencije i rane intervencije. Programi obuhvaćaju širenje svijesti o štetnosti alkohola, razvoju ovisnosti i dostupnim oblicima pomoći.
- Dugotrajni oporavak i praćenje: Nakon inicijalnog liječenja, veliki naglasak stavlja se na praćenje oporavka kroz redovite kontrole i potporne grupe. To može uključivati klubove liječenih alkoholičara koji djeluju na principima samopomoći i međusobne podrške.
- Prilagodba pojedincu: Svaki tretman se prilagođava potrebama pojedinca, uzimajući u obzir njegovu osobnu povijest, stupanj ovisnosti, socijalnu situaciju i mentalno zdravlje.
Klubovi liječenih alkoholičara
Klubovi liječenih alkoholičara (KLA) su zajednice ili grupe koje okupljaju osobe koje su prošle kroz tretman liječenja alkoholizma ili su u procesu oporavka, zajedno s članovima njihovih obitelji.
Ovi klubovi igraju ključnu ulogu u pružanju kontinuirane podrške i ohrabrenja osobama koje se bore s ovisnošću o alkoholu, kao i u promoviranju dugoročnog oporavka i zdravijeg načina života.
Klubovi liječenih alkoholičara namijenjeni su osobama koji su razvili ovisnost o alkoholu te planiraju potpuno prestati te onima koji su neposredno prestali konzumirati alkohol pa im je potrebna rehabilitacija i resocijalizacija.
Temeljni način rada unutar klubova liječenih alkoholičara je socioterapija uz manju zastupljenost psihoterapije.
Klubovi se temelje na konceptu samopomoći gdje članovi pružaju podršku jedni drugima, dijele iskustva i ohrabruju se u procesu oporavka.
Aktivni članovi klubova liječenih alkoholičara nisu samo osobe s problemom uporabe alkohola, nego i članovi njihove obitelji, koji zajedno s liječenom osobom rade na održavanju apstinencije te poticanju njegove rehabilitacije i socijalne integracije.
Osim članova obitelji, svaki klub ima i stručnog djelatnika-terapeuta koji stručno vodi klub kreirajući i održavajući atmosferu u klubu. Terapeuti u svom radu koriste neke od brojnih tehnika: poticanje rasprave o određenim sadržajima, otvaranje, pružanje sadržaja za osobno ili obiteljsko promišljanje, podržavanje članova, reflektiranje na zamijećene procese, poticanje iznošenja osobnih iskustava.
Klubovi često razvijaju i aktivnosti izvan klubova koje mogu biti edukativne, odgojne, rekreativne, sportske ili društvene.
Sastanci u klubovima su kontinuirani i održavaju se intenzitetom od 1 put tjedno i to uobičajeno istoga dana i u isto vrijeme, a trajanje tih sastanaka je oko 90 minuta.
Važno da se u jednom klubu nikako ne premaši brojka od 12 liječenih osoba uz 12-15 članova njihovih obitelji te jednog do dva stručna djelatnika, odnosno ukupno od 25 do maksimalno 30 članova kluba.
Binge drinking (opijanje, prekomjerno pijenje) odnosi se na obrazac pijenja alkohola tijekom kojeg se u kratkom razdoblju konzumira velika količina alkohola s ciljem brzog opijanja. Ovaj obrazac konzumacije često rezultira značajnim porastom koncentracije alkohola u krvi.
Može li se osobu ovisnu o alkoholu prisiliti na liječenje?
Uvjet da osoba započne liječenje od ovisnosti jest njena odluka i želja za liječenjem, osobu ne možemo „prisiliti“ na liječenje.
S osobom možemo iskreno pričati o njenoj ovisnosti, informirati ju kome se može obratiti u svrhu liječenja te osobi biti podrška u procesu liječenja.
Sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti koja je propisana Kaznenim zakonom može izreći sud. Mjera obveznog liječenja od ovisnosti izriče se osobi koja je počinila kazneno djelo pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, droge ili druge vrste ovisnosti, ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo.
Osobu s težim duševnim smetnjama koja zbog tih smetnji ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost može se primiti u psihijatrijsku ustanovu, sukladno postupku za prisilno zadržavanje i prisilni smještaj koji su propisani Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Odluku o prisilnom zadržavanju donosi liječnik opće/obiteljske medicine ili psihijatar, a odluku o prisilnom smještaju po žurnom postupku donosi sud.
Kod alkoholičara koji ne prestaju piti smanjuje se očekivano trajanje života za 10 do 15 godina, a najčešći uzrok smrti alkoholičara je samoubojstvo.
Alkoholizam može imati razarajuće posljedice na obiteljski život i profesionalne obaveze. Problemi u obiteljskim odnosima, zanemarivanje dužnosti i financijske teškoće samo su neki od društvenih aspekata koji trpe zbog ovisnosti. Osim toga, ovisnost često dovodi do izolacije, gubitka prijatelja i društvene stigme.
Problem uporabe alkohola proteže se izvan individualnih navika. Smanjenje upotrebe alkohola na razini društva zahtijeva koordinirane napore svih segmenata zajednice — od vladinih tijela i zdravstvenih organizacija do obrazovnih ustanova i medija.
Upitnik za samodijagnostiku alkoholizma – pojednostavljeni CAGE upitnik *
Smanjiti (Cut down)
Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja pijenja?
Uznemiren (Annoyed)
Jeste li se u posljednje vrijeme osjećali uznemiravano primjedbama iz okoline o pijenju i preporukama da smanjite pijenje ili prestanete piti?
Kriv (Guilty)
Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u vezi s pijenjem?
Presudni trenutak (Eye opener)
Jeste li pili alkoholno piće rano ujutro kako biste popravili raspoloženje i mogli početi uobičajeni posao?
Ako osoba potvrdno odgovori samo na dva pitanja, riječ je o alkoholičaru, dok je kod mladih indikativan samo jedan pozitivan odgovor.
*Ewing J. A., Detecting Alcoholism: The CAGE questionnaire, Journal of the American Medical Association, 252:1905 1907, 1984.
Izvor: https://ovisnosti.hzjz.hr/alkohol/
https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/mentalno-zdravlje/ovisnost-o-alkoholu