Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2023. godine je zabilježeno ukupno 2115 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 632 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 269 osoba umrlo od AIDS-a (382 osoba od HIV-a/AIDS-a).
U 2023. godini bilo je zabilježeno 97 kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, uključujući 17 novooboljelih od AIDS-a, te 13 umrlih od posljedica AIDS-a.
Stopa novih dijagnoza infekcije HIV-om u 2022. godini bila je 2,5 na 100.000 stanovnika. U posljednjih pet godina prosječan broj godišnjih novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a/AIDS-a bio je 93 (raspon 75-113), što stopom od oko 2,5 na 100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (4,3/100.000 je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2022. godini).
Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se zadržala na niskoj razini, s blagim trendom porasta novodijagnosticiranih osoba do 2015. godine (kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV/AIDS-a – 117), a od 2015. godine bilježimo pad broja osoba s novodijagnosticiranom infekcijom HIV-om sve do 2022. godine.
Blagi trend porasta novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om u razdoblju od 2003. do 2015. godine dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije povećanom dostupnošću testiranja (u zdravstvenim ustanovama i zajednici).
Od 2019. godine, zabilježen je porast incidencije HIV infekcije u Republici Hrvatskoj, što se povezuje s migracijom stranih državljana u zemlju i/ili osobe koje od prije imaju HIV pozitivan status. U 2023. godini gotovo 33 % su osobe s prethodno poznatom dijagnozom u odnosu na ukupan broj za 2023 ( Slika 2).
Broj oboljelih od AIDS-a ima stabilan trend niske pojavnosti, zahvaljujući dostupnosti antiretrovirusne terapije koja, ako je uspješna, omogućuje da osobe koje žive s HIV-om imaju gotovo isto očekivano trajanje života kao i osobe koje nisu zaražene HIV-om. Broj umrlih od HIV/AIDS-a je veći u odnosu na 2016. kada je taj broj iznosio 10 dok je u 2023 umrlo 13 osoba od HIV-a/AIDS-a.
Prevencija i Nacionalni program prevencije HIV/AIDS-a
U Hrvatskoj se HIV/AIDS tijekom 37 godina od pojave prvih slučajeva (1985.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, zahvaljujući kontinuiranoj i sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije, dijagnostike i liječenja.
Aktivnosti koje se u zemlji provode imaju za cilj održati povoljnu epidemiološku situaciju, te unaprijediti skrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku za infekciju, sukladno globalnim ciljevima 95 % – 95 % – 95 %.
Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a obuhvaća medicinske, javnozdravstvene i obrazovne mjere, mjere destigmatizacije oboljelih, uzimajući u obzir važnost suradnje različitih partnera, uključujući organizacije civilnog društva, kako bi se uspostavilo koordinirano i sinergističko djelovanje svih dijelova društva u suzbijanju i sprječavanju HIV-a/AIDS-a.
Testiranje i rano otkrivanje infekcije je važna preventivna mjera, kako za individualno liječenje, tako i za sprečavanje širenja infekcije odnosno smanjenje broja novooboljelih osoba.
Liječenje koje se započne rano je uspješnije.
U Hrvatskoj je na petnaestak lokacija dostupno dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV u zavodima za javno zdravstvo te u zajednici, kao nadogradnja zdravstvenom sustavu, gdje se osobe koje su u većem riziku zaraze HIV-om ili koje žele provjeriti HIV status mogu anonimno i besplatno testirati.
Popis centara za dobrovoljno testiranje i savjetovanje možete pronaći na ovom linku.
Liječenje oboljelih od HIV infekcije antiretrovirusnom terapijom, koja je od 1997. godine dostupna, je prema pokazateljima ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi uspješno, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te doprinosi sprečavanju širenja infekcije HIV-om. No, još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije.
Važna poruka temeljena na medicinskim dokazima je Nemjerljivo=Nezarazno (N=N), koja znači da osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju lijekove te imaju nemjerljivu razinu virusa ne mogu prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima.
U današnje vrijeme je infekcija HIV-om postala kronična bolest s kojom je moguće živjeti, raditi i planirati budućnost zahvaljujući napretku medicinske znanosti, razvoju lijekova i društvenom pristupu oboljelima.
S obzirom na put prijenosa, dosadašnje iskustvo je pokazalo da je prevenciju infekcije HIV-om najbolje provoditi u kontekstu zaštite spolnog zdravlja odnosno objedinjujući prevenciju svih učestalih spolno prenosivih infekcija uz edukaciju o izbjegavanju rizičnih ponašanja i primjeni zaštitnih ponašanja.
Očuvanje zdravlja i prevencija bolesti započinje znanjem. No stečeno znanje treba primjenjivati i aktivno pristupiti zaštiti zdravlja.
Danas je život s HIV-om postao kronično oboljenje s kojim je moguće živjeti, raditi i planirati budućnost zahvaljujući interdisciplinarnom napretku medicinske znanosti, razvoju inovativnih
lijekova i društvenom pristupu oboljelima.
Sinergija zdravstvenog sustava i društvene zajednice u Hrvatskoj značajno pridonosi prevenciji,
prepoznavanju rizika, smanjenju stigme i diskriminacije, edukaciji građana i pravovremenom
uključivanju u skrb.
Kasna dijagnoza je ključna prepreka za učinkovitije liječenje i prevenciju
Prema podacima SZO-a, UNAIDS-a i ECDC-a oko 30-50% osoba koje su zaražene HIV-om ne znaju da su HIV pozitivne. U europskim zemljama gotovo pola HIV infekcija je dijagnosticirano kasno, što povećava rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, smrti i prijenosa HIV infekcije na druge. Prema analizi modeliranja u Hrvatskoj
Aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana AIDS-a
U svijetu i u Hrvatskoj se već gotovo 30 godina obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 1. prosinca s ciljem podizanja svijesti javnosti i ukazivanja na javnozdravstveni značaj HIV/AIDS-a, važnost pravodobnog dijagnosticiranja i liječenja, pokazivanje solidarnosti prema oboljelima, doprinos smanjenju stigme i diskriminacije te doprinos zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja.
U zajedničkoj strategiji u području prevencije i liječenja HIV/AIDS-a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i
Više informacija o HIV/AIDS-u možete saznati na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo www.hzjz.hr , a dodatne informacije o aktivnostima obilježavanja pogledajte ovdje : Europski tjedan testiranja na HIV i hepatitis.
Udruga LET smatra da se može i mora:
- Prevenirati širenje HIV-infekcije putem:
a) Rada sa osobama sklonim rizičnom ponašanju:
– osvješćivanjem
– pomaganjem
– zastupanjem
b) Edukacijom:
– održavanjem tribina za srednjoškolsku populaciju, roditelje i stručne djelatnike
– izdavanjem edukativnih materijala - Razvijati sustav upućivanja na službe savjetovanja prije/poslije testiranja na HIV
- Razvijati socijalne i psihološke službe za pomoć osobama koje žive sa HIV-om
- Zastupati i pomagati u ostvarivanju prava osobama koje žive sa HIV-om te pomoći članovima njihovih obitelji
- Pomoći i dati podršku stručnom osoblju u radu sa osobama koje žive sa HIV-om
Udruga LET je potpisnica Kodeksa dobre prakse za udruge koje djeluju na području HIV/AIDS-a.
Udruga Let je članica AIDS Action Europe, Euroasian Harm Reduction Association, EU Foruma za civilno društvo iz područja HIV/AIDS-a, hepatitisa i tuberkuloze, South-Eastern Europe Regional TB and HIV Community Network te podržava rad rad Correlation Network-a i European Sex Workers’ Rights Alliance.
Što predstavlja crvena vrpca?
Vrpca je
– crvena kao ljubav, simbol tolerancije prema onima koji su oboljeli od HIV-infekcije,
– crvena kao krv, predstavlja bol koja je nastala jer su mnogi umrli od HIV-infekcije,
– crvena kao ljutnja, zbog osjećaja bespomoćnosti jer je to bolest za koju još nema lijeka,
– crvena kao znak upozorenja da se ne ignorira jedan od najvećih problema današnjice.
Početkom 1991. godine VISUAL iz New Yorka je došao na ideju da se stvori globalni simbol borbe protiv HIV/AIDS-a kao znak solidarnosti i tolerancije sa onima koji su često bili diskriminirani- osobama oboljelim od HIV/AIDS-a. U to vrijeme se koristila žuta vrpca kao simbol izbjegavanja Zaljevskog rata. U Europi su crvene vrpce prvi puta nosile tisuće ljudi na Uskršnji ponedjeljak 1992. godine na koncertu Freddia Mercurya na Wembleyu.