Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2023. godine je zabilježeno ukupno 2115 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 632 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 269 osoba umrlo od AIDS-a (382 osoba od HIV-a/AIDS-a).

U 2023. godini bilo je zabilježeno 97 kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, uključujući 17 novooboljelih od AIDS-a, te 13 umrlih od posljedica AIDS-a.

Stopa novih dijagnoza infekcije HIV-om u 2022. godini bila je 2,5 na 100.000 stanovnika. U posljednjih pet godina prosječan broj godišnjih novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a/AIDS-a bio je 93 (raspon 75-113), što stopom od oko 2,5 na 100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (4,3/100.000 je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2022. godini).

Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se zadržala na niskoj razini, s blagim trendom porasta novodijagnosticiranih osoba do 2015. godine (kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV/AIDS-a – 117), a od 2015. godine bilježimo pad broja osoba s novodijagnosticiranom infekcijom HIV-om sve do 2022. godine.

Blagi trend porasta novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om u razdoblju od 2003. do 2015. godine dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije povećanom dostupnošću testiranja (u zdravstvenim ustanovama i zajednici).

Od 2019. godine, zabilježen je porast incidencije HIV infekcije u Republici Hrvatskoj, što se povezuje s migracijom stranih državljana u zemlju i/ili osobe koje od prije imaju HIV pozitivan status. U 2023. godini gotovo 33 % su osobe s prethodno poznatom dijagnozom u odnosu na ukupan broj za 2023 ( Slika 2).

Broj oboljelih od AIDS-a ima stabilan trend niske pojavnosti, zahvaljujući  dostupnosti antiretrovirusne terapije koja, ako je uspješna, omogućuje da osobe koje žive s HIV-om imaju gotovo isto očekivano trajanje života kao i osobe koje nisu zaražene HIV-om. Broj umrlih od HIV/AIDS-a je veći u odnosu na 2016. kada je taj broj iznosio 10 dok je u 2023 umrlo 13 osoba od HIV-a/AIDS-a.

Prevencija i Nacionalni program prevencije HIV/AIDS-a

U Hrvatskoj se HIV/AIDS tijekom 37 godina od pojave prvih slučajeva (1985.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, zahvaljujući kontinuiranoj i sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije, dijagnostike i liječenja.

Aktivnosti koje se u zemlji provode imaju za cilj održati povoljnu epidemiološku situaciju, te unaprijediti skrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku za infekciju, sukladno globalnim ciljevima 95 % – 95 % – 95 %.

Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a obuhvaća medicinske, javnozdravstvene i obrazovne mjere, mjere destigmatizacije oboljelih, uzimajući u obzir važnost suradnje različitih partnera, uključujući organizacije civilnog društva, kako bi se uspostavilo koordinirano i sinergističko djelovanje svih dijelova društva u suzbijanju i sprječavanju HIV-a/AIDS-a.

Testiranje i rano otkrivanje infekcije je važna preventivna mjera, kako za individualno liječenje, tako i za sprečavanje širenja infekcije odnosno smanjenje broja novooboljelih osoba.

Liječenje koje se započne rano je uspješnije.

U Hrvatskoj je na petnaestak lokacija dostupno dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV u zavodima za javno zdravstvo te u zajednici, kao nadogradnja zdravstvenom sustavu, gdje se osobe koje su u većem riziku zaraze HIV-om ili koje žele provjeriti HIV status mogu anonimno i besplatno testirati.

Popis centara za dobrovoljno testiranje i savjetovanje možete pronaći na ovom linku.

Liječenje oboljelih od HIV infekcije antiretrovirusnom terapijom, koja je od 1997. godine dostupna, je prema pokazateljima ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi uspješno, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te doprinosi sprečavanju širenja infekcije HIV-om. No, još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije.

Važna poruka temeljena na medicinskim dokazima je Nemjerljivo=Nezarazno (N=N), koja znači da osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju lijekove te imaju nemjerljivu razinu virusa ne mogu prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima.

U današnje vrijeme je infekcija HIV-om postala kronična bolest s kojom je moguće živjeti, raditi i planirati budućnost zahvaljujući napretku medicinske znanosti, razvoju lijekova i društvenom pristupu oboljelima.

S obzirom na put prijenosa, dosadašnje iskustvo je pokazalo da je prevenciju infekcije HIV-om najbolje provoditi u kontekstu zaštite spolnog zdravlja odnosno objedinjujući prevenciju svih učestalih spolno prenosivih infekcija uz edukaciju o izbjegavanju rizičnih ponašanja i primjeni zaštitnih ponašanja.

Očuvanje zdravlja i prevencija bolesti započinje znanjem. No stečeno znanje treba primjenjivati i aktivno pristupiti zaštiti zdravlja.

Danas je život s HIV-om postao kronično oboljenje s kojim je moguće živjeti, raditi i planirati budućnost zahvaljujući interdisciplinarnom napretku medicinske znanosti, razvoju inovativnih
lijekova i društvenom pristupu oboljelima.
Sinergija zdravstvenog sustava i društvene zajednice u Hrvatskoj značajno pridonosi prevenciji,
prepoznavanju rizika, smanjenju stigme i diskriminacije, edukaciji građana i pravovremenom
uključivanju u skrb.

Kasna dijagnoza je ključna prepreka za učinkovitije liječenje i prevenciju  

Prema podacima SZO-a, UNAIDS-a i ECDC-a oko 30-50% osoba koje su zaražene HIV-om ne znaju da su HIV pozitivne. U europskim zemljama gotovo pola HIV infekcija je dijagnosticirano kasno, što povećava rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, smrti i prijenosa HIV infekcije na druge. Prema analizi modeliranja u Hrvatskoj

Aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana AIDS-a

U svijetu i u Hrvatskoj se već gotovo 30 godina obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 1. prosinca s ciljem podizanja svijesti javnosti i ukazivanja na javnozdravstveni značaj HIV/AIDS-a, važnost pravodobnog dijagnosticiranja i liječenja, pokazivanje solidarnosti prema oboljelima, doprinos smanjenju stigme i diskriminacije te doprinos zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja.

U zajedničkoj strategiji u području prevencije i liječenja HIV/AIDS-a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i

Više informacija o HIV/AIDS-u možete saznati na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo www.hzjz.hr , a dodatne informacije o aktivnostima obilježavanja  pogledajte ovdje : Europski tjedan testiranja na HIV i hepatitis.

 

Udruga LET smatra da se može i mora: