Novosti

Vršnjačko elektroničko nasilje #Cyberbullying_out!

Svako nasilje ostavlja posljedice, a naročito ovakvo nasilje koje pomiče granice privatnosti i sigurnosti. Važno je naglasiti da cyberbullying predstavlja posebnu opasnost s obzirom na to da ima doseg koliko i tehnologija koju počinitelj i žrtva koriste. Neprestana uključenost velikog broja ljudi na komunikacijske uređaje otežava kontroliranje, a time i prevenciju zlostavljačkih ponašanja putem interneta. (Morgan, 2013 prema Jeleč, 2020.).

Izloženost rizicima cyberbullyinga može imati dugotrajne i intenzivno negativne posljedice za svaku osobu, a naročito za mlade koji rizike ne sagledavaju uvijek kritički, a često ih nisu ni svjesni. (Vejmelka, 2017.). Žrtve su često povezivane s prediktorom niskog samopouzdanja, lošijeg odnosa s roditeljima, nedostatkom podrške obitelji i prijatelja. S druge strane profilu nasilnika pridonose problemi u ponašanju, niži stupanj samokontrole, emocionalne kompetencije, izostanak obiteljske povezanosti i nadzora, strogo discipliniranje i kažnjavanje. Posljedice viktimizacije povezuju se s niskim samopoštovanjem, strahom, frustracijom, depresijom i anksioznošću. Krajnji mogući i najnepogodniji ishod je suicid. Žrtve imaju rizik od razvoja suicidalnog razmišljanja i pokušaja suicida (Hinduja i Patchin, 2010.; Mirsky i Omar, 2015.; Perren, Dooley, Shaw i Cross, 2010.; Sourander i sur., 2010. prema Vejmelka i sur. 2017.). Posljedice elektroničkog nasilja na mentalno zdravlje djece i mladih nisu prisutne samo kod žrtava već i kod počinitelja, kod kojih se najčešće manifestiraju u obliku poremećaja u ponašanju (Hinduja i Patchin, 2010. prema Vejmelka i sur. 2017.).

Prema Bilić i sur. (2012.) cyberbullying je opasniji od tradicionalnog vršnjačkog nasilja. Budući da se odvija online, teže ga je uočiti, samim time i prevenirati. Da bi se dijete zaštitilo i nasilje preveniralo moguće je djelovati kroz tri dimenzije: na individualnoj razini, u obiteljskom okruženju te školskom i vršnjačkom okruženju. Na individualnoj razini poželjno je raditi na samopouzdanju djeteta, visokoj razini prosocijalnog ponašanja i razvitku vještina komunikacije. Nadalje, konstruktivno rješavanje sukoba i niži doživljaj socijalne izoliranosti pomažu mladima izloženima nasilju u suočavanju s agresivnim postupcima (Sapouna i Wolke, 2013. prema Strabić i Tokić Milaković, 2016.). Obiteljska razina djetetu treba pružati sigurnost, potporu i zaštitu. Obitelj predstavlja osnaženje za individuu, pomoću snažne povezanosti članova obitelji i otvorene komunikacije o problemima se povezuju te postižu veću vjerojatnost da će dijete sklono agresivnom ponašanju pravovremeno promijeniti svoja ponašanja (Duggins i sur., 2016. prema Strabić i Tokić Milaković, 2016.). Treća dimenzija jest školsko i vršnjačko okruženje. Nadzor učitelja, profesora i suradnika u školi doprinosi zaštiti učenika, a prema Dugginsu i suradnicima (2016., prema Strabić i Tokić Milaković, 2016.) doživljaj pripadnosti školi i okruženju može imati dobar utjecaj tako što djeca nauče konstruktivno rješavati sukobe. (Puzić i sur., 2011., prema Strabić i Tokić Milaković, 2016.) Stručne osobe u školi bi trebale najbolje prepoznati promjene na djeci, s obzirom na vrijeme koje provode s njima. Istraživanja su ukazala kako djeca koja su sklona nasilničkim obrascima u virtualnom okruženju, postižu slabije rezultate u školi (Kowalski i Limber, 2013. prema Strabić i Tokić Milaković, 2016.), dok se pokazalo da je za djecu s višim postignućima manja vjerojatnost da će vršiti elektroničko nasilje, ali i da će rjeđe biti izložena elektroničkom nasilju (Twyman i sur., 2010. prema Strabić i Tokić Milaković, 2016.).

 

Roditeljska briga i sam nadzor djece nekad nije dovoljan, zato se država i državni programi moraju truditi educirati djecu, nastavnike i društvo o ovoj tematici.

Udruga LET se aktivno bavi tematikom elektroničkog nasilja. Od 2019. provode se programi prevencije elektroničkog nasilja, organiziraju se savjetovanja za djecu i roditelje, edukacije za stručnjake koji rade s djecom, kampanje na društvenim mrežama, a u tijeku je i provedba istraživanja o cyberbullyingu na nacionalnoj razini.

 

 

02.12.2024. 15:06

Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a – 01.12.2024.

„Kreni putem svojih prava: Moje zdravlje, moje pravo!” SZO (engl. “Take the rights path: My health, my right!” WHO)   Svjetski dan AIDS-a, koji se obilježava ...
pročitaj više
25.11.2024. 15:13

25.11. – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama   25. studeni je odabran kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre ...
pročitaj više
22.11.2024. 16:14

Mjesec borbe protiv ovisnosti

Mjesec borbe protiv ovisnosti svake se godine obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca. Cilj obilježavanja je upozoriti cjelokupnu javnost na problem ovisnosti ...
pročitaj više