„Ako ste neutralni u situacijama nepravde, odabrali ste stranu tlačitelja.“ – Desmond Tutu
Posljednja srijeda u veljači rezervirana je za Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Ove godine ga obilježavamo 26. veljače.
Definicije vršnjačkog nasilja razvijale su se kroz vrijeme, posebno s pojavom elektroničkog nasilja (cyberbullyinga), no njegova su ključna obilježja ostala ista.
Vršnjačko nasilje definira se kao bilo koje agresivno ponašanje koje uključuje sljedeće aspekte:
1) namjera da se načini šteta
2) opetovanost
3) jasna neravnopravnost moći između počinitelja nasilja i žrtve (Gaffney, Ttofi i Farrington, 2021).
Kako bi se podigla svijest o vršnjačkom nasilju te kako bi se potaknuo sustavniji rad na prevenciji nasilja, Hrvatski sabor je u veljači 2017. godine donio Odluku o proglašenju Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, koji je poznat i pod nazivom Dan ružičastih majica.
Dan ružičastih majica počeo se obilježavati u Kanadi 2007. godine nakon što je dječak koji je nosio ružičastu majicu u znak podrške majci oboljeloj od maligne bolesti bio izložen vršnjačkom nasilju.
Dvojica srednjoškolaca, David Shepherd i Travis Price, odlučili stati u obranu kolege koji je bio meta nasilja zbog nošenja ružičaste majice. U znak solidarnosti, kupili su i podijelili ružičaste majice drugim učenicima, šaljući jasnu poruku protiv nasilja. Od tada, ovaj pokret se proširio širom svijeta.
Kako prepoznati nasilje?
Djeca mogu biti izložena brojnim vrstama nasilnog ponašanja, od tjelesnog preko verbalnog, socijalnog, seksualnog, do elektronskog (cyberbullying).
Iako nasilje može poprimiti različite oblike (od nanošenja ozljeda osobi preko izrugivanja, ponižavanja do izoliranja), zajedničke karakteristike nasilnog ponašanja su da prelazi osobne granice i da kod žrtve izaziva neugodne emocije (poput prestrašenosti, tuge, ljutnje itd).
Koje su posljedice vršnjačkog nasilja?
Posljedice mogu biti dugotrajne, mogu otežavati svakodnevno funkcioniranje i prouzrokovati osobnu patnju. Postoje jasni dokazi iz longitudinalnih istraživanja da doživljeno vršnjačko nasilje može uzrokovati smetnje mentalnog zdravlja u odraslosti, poput depresivnosti, anksioznosti i suicidalnosti. Vršnjačko nasilje je prepoznato kao vodeći javnozdravstveni problem koji povećava rizik za lošije zdravlje, niže socijalne i obrazovne ishode u kasnijim razdobljima.
Što učiniti kada primijetimo da je prisutno vršnjačko nasilje?
Svaka osoba u djetetovu okruženju – roditelji, učitelji, vršnjaci – može pridonijeti stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja. Ako sumnjate da je dijete izloženo nasilju, obratite se stručnim službama i potražite pomoć.
Više na: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/nacionalni-dan-borbe-protiv-vrsnjackog-nasilja-2/