Klimatske promjene su aktivnosti ljudi utječu na Zemljinu klimu jer uzrokuju ispuštanje golemih količina stakleničkih plinova, koji se zadržavaju u Zemljinoj atmosferi zajedno s plinovima koji su u njoj prirodno prisutni.
Ti dodatni staklenički plinovi uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva radi proizvodnje energije, ali i drugim ljudskim aktivnostima kao što su sječa prašuma, poljoprivreda, uzgoj stoke i proizvodnja kemikalija. Ugljikov dioksid (CO2) staklenički je plin koji najčešće nastaje zbog ljudskog djelovanja.
Ti dodatni plinovi pojačavaju „efekt staklenika” na atmosferu našeg planeta i tako uzrokuju brz porast temperature Zemlje, što dovodi do velikih promjena klime.
Planet smo već zagrijali za više od 1 °C u odnosu na razinu temperatura prije industrijskog doba. Znanstvenici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) upozorili su da će globalno zagrijavanje od 1,5 °C imati ozbiljne, pa čak i nepovratne posljedice na naš okoliš i društva. Što više remetimo klimu, to su veći rizici za naše društvo i okoliš.
Učinci klimatskih promjena već se osjećaju diljem svijeta, a predviđa se da će u narednim desetljećima postati još češći i intenzivniji.
Ako se klimatske promjene ne zaustave, za života naše djece moglo bi doći do:
- 400 000 preranih smrti zbog onečišćenja zraka
- 90 000 smrtnih slučajeva godišnje zbog toplinskih valova
- smanjenja količine dostupne vode za 40 % u južnim regijama EU-a
- izloženosti 2,2 milijuna ljudi poplavama obalnih područja svake godine
- godišnjih gospodarskih gubitaka od 190 milijardi EUR.
