Savjeti za ponašanje u digitalnom okruženju

Savjeti za razgovor s djecom o cyberbullyingu

1. Stvorite sigurno okruženje

Djeca će se otvoriti tek kada osjete da ih nitko ne osuđuje.

Važno je da razgovor bude smiren, bez kritiziranja ili prijetnji.

Pokažite da ste tu da ih slušate i podržite, a ne da ih krivite.

2. Postavljajte otvorena pitanja

Umjesto pitanja na koja se odgovara sa „da“ ili „ne“, pitajte:

„Kako se osjećaš kad koristiš internet?“

„Jesi li ikad vidio/la da se netko ružno ponaša online?“

„Što bi učinio/la da se to dogodi tebi ili tvom prijatelju?“

To potiče dijete da razmišlja i dijeli svoje iskustvo.

3. Normalizirajte njihove osjećaje

Ako dijete doživljava cyberbullying, važno je potvrditi da su njihovi osjećaji opravdani – strah, tuga ili ljutnja su prirodne reakcije.

Rečenice poput: „Razumijem da ti je teško“ ili „Nisi sam/a u ovome“ daju im osjećaj podrške.

4. Edukacija kroz primjere

Koristite primjere iz svakodnevnog života, priče ili kratke edukativne videozapise.

Djeca bolje razumiju kada vide konkretne situacije i mogu se poistovjetiti.

5. Naglasite važnost prijavljivanja

Objasnite da traženje pomoći nije tužakanje, nego način zaštite sebe i drugih.

Učite djecu kome se mogu obratiti – roditeljima, nastavnicima, školskom psihologu.

6. Razgovarajte o digitalnoj odgovornosti

Objasnite da i oni mogu nesvjesno povrijediti nekoga putem poruke ili komentara.

Potičite ih da razmisle prije nego nešto napišu: „Bi li mi bilo ugodno da netko to kaže meni?“

7. Budite primjer

Djeca uče o komunikaciji promatrajući odrasle.

Ako vi pokazujete poštovanje, smirenost i empatiju, veća je šansa da će ih i dijete usvojiti.

____

Djeca i ekrani – gdje je granica?

Ekrani su postali dio djetinjstva – od crtića i igrica do školskih zadataka.

No, istraživanja pokazuju da prekomjerno korištenje može negativno utjecati na pažnju, san, fizičku aktivnost i socijalne vještine.

S druge strane, umjereno i kvalitetno korištenje (npr. edukativni sadržaji uz roditeljski nadzor) može biti poticajno.

Preporuke stručnih organizacija:
>Djeca 2–5 godina: do 1 sat dnevno uz roditeljski nadzor
>Djeca i adolescenti 6–17 godina: do 2 sata dnevno slobodnog vremena pred ekranom (školske obveze nisu uključene)

Kako roditelji mogu pomoći?

>Postavite jasna pravila i rutinu oko ekrana
>Potaknite igru na otvorenom i druženje s vršnjacima
>Gledajte sadržaje zajedno i razgovarajte o onome što dijete gleda
>Budite primjer – ako vi balansirate, lakše će i dijete

Zaključak: Balans nije zabrana, već stvaranje zdravih navika koje djeci pomažu da rastu, uče i razvijaju se u ravnoteži između tehnologije i stvarnog života.

___

Biti zdrav u online okruženju znači održavati ravnotežu između digitalnog i stvarnog života, te brinuti o svom mentalnom, fizičkom i emocionalnom zdravlju dok koristimo internet. Evo ključnih aspekata i savjeta kako to postići:

🧠 Mentalno zdravlje

Postavi granice vremena online – Koristi alarme ili aplikacije za praćenje vremena na društvenim mrežama ili igrama.
Digitalni detoks – Odredi dane ili sate kada potpuno isključiš ekrane.
Izbjegavaj doomscrolling – Neprestano čitanje negativnih vijesti može uzrokovati anksioznost i stres.
Filtriraj sadržaj – Prati one izvore i ljude koji te inspirišu, educiraju i podižu, a ne iscrpljuju.

🏃‍♂️ Fizičko zdravlje

Pravilo 20-20-20 – Svakih 20 minuta, gledaj 20 sekundi u nešto udaljeno 20 stopa (oko 6 metara) kako bi odmorio oči.
Redovno ustajanje i istezanje – Svakih sat vremena ustani, protegni se, prošetaj.
Ergonomija radnog prostora – Prilagodi visinu monitora, koristi stolicu koja podržava kičmu.
Odmori od plavog svjetla – Koristi “night mode” ili naočale za zaštitu od plavog svjetla, posebno navečer.

💬 Emocionalna ravnoteža

Budi svjestan online interakcija – Ne moraš odgovarati odmah na sve poruke. Uzmi pauzu kada treba.
Izbjegavaj uspoređivanje – Društvene mreže često prikazuju idealizirane verzije stvarnosti.
Potraži pomoć kad treba – Postoje online savjetovališta i terapeuti, ali i prijatelji s kojima možeš razgovarati.

👥 Društveni aspekt

Njeguj stvarne odnose – Online kontakti ne zamjenjuju pravi ljudski kontakt.
Budi prisutan – Kada si s drugima uživo, ostavi telefon po strani.
Odgovorno ponašanje – Poštuj druge, ne širi govor mržnje ni lažne informacije.

________

Postoji mnogo programa i aplikacija koje roditeljima omogućavaju da prate, nadgledaju i zaštite svoju djecu dok koriste internet.

Ovi alati pomažu u kontroli vremena provedenog online, filtriranju sadržaja i uvidu u aktivnosti djeteta.

Evo najpopularnijih i najsigurnijih opcija:

🛡️ Top programi za roditeljski nadzor (2025)

1. Qustodio

🔹 Platforme: Windows, macOS, Android, iOS
🔹 Funkcije:

Prikaz aktivnosti na internetu
Praćenje YouTube gledanja
Kontrola aplikacija i vremena
Lokacija u realnom vremenu
🔹 Prednosti: Lako za korištenje, detaljni izvještaji

2. Google Family Link (za Android & Chromebook)

🔹 Platforme: Android, iOS
🔹 Funkcije:

Upravljanje aplikacijama koje dijete može instalirati
Ograničavanje vremena korištenja
Praćenje lokacije
🔹 Prednosti: Besplatan, integracija sa Google nalogom

3. Norton Family

🔹 Platforme: Windows, Android, iOS
🔹 Funkcije:

Praćenje web pretraga
Nadgledanje školskih aktivnosti
Upozorenja o neprimjerenim sadržajima
🔹 Prednosti: Odlična za više djece, sveobuhvatan nadzor

4. Bark

🔹 Platforme: Android, iOS, Chromebook
🔹 Funkcije:

Analiza poruka, e-mailova, društvenih mreža (npr. Instagram, TikTok)
Upozorenja o uznemiravanju, depresiji, neprimjerenim sadržajima
🔹 Prednosti: Fokus na mentalno zdravlje i sigurnost

5. Kaspersky Safe Kids

🔹 Platforme: Windows, macOS, Android, iOS
🔹 Funkcije:

Web filteri, YouTube nadzor
Ograničenja aplikacija
Praćenje lokacije i baterije uređaja
🔹 Prednosti: Pristupačan, jednostavan interfejs

📌 Savjeti za roditelje:

Otvorena komunikacija: Tehnologija je samo alat – najvažniji je razgovor sa djetetom o sigurnosti i privatnosti.
Postavite digitalna pravila zajedno sa djetetom.
Redovno pregledajte izvještaje, ali bez pretjeranog “špijuniranja” – važno je graditi povjerenje.

_____

📊 Djeca su na internetu izložena različitim vrstama rizika – nije sve samo u sadržaju.

CO:RE klasifikacija ih razvrstava u 4 jasne kategorije koje roditeljima pomažu da bolje razumiju što sve djeca mogu doživjeti online:

1️⃣ Sadržajni rizici – neprimjereni, nasilni, seksualni ili lažni sadržaji

2️⃣ Kontaktni rizici – komunikacija s nepoznatima, predatorima, ucjenama

3️⃣ Ponašajni rizici – dijeljenje osobnih podataka, vrijeđanje, izazovi

4️⃣ Potrošački ili ugovorni rizici – skriveni oglasi, mikrotransakcije, loot boxovi

📌 Svaki klik krije mogućnost rizika – ali i priliku za edukaciju i zaštitu.

#coreklasifikacija #sigurnostnainternetu #digitalnirizici #djecaonline

______

Biti zdrav u online okruženju

U današnje vrijeme, internet je postao neizostavan dio svakodnevice.

Kroz njega učimo, komuniciramo, zabavljamo se i radimo. No, iako donosi brojne prednosti, digitalni svijet sa sobom nosi i izazove koji mogu utjecati na naše mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje.

Upravo zato važno je postaviti pitanje: što znači biti zdrav u online okruženju?

Prije svega, digitalno zdravlje podrazumijeva odgovorno i uravnoteženo korištenje interneta i tehnologije. To znači znati kada je vrijeme za isključivanje, prepoznavati sadržaje koji nam štete, i koristiti digitalne alate na način koji potiče osobni rast i dobrobit. Prekomjerna izloženost društvenim mrežama, primjerice, može dovesti do osjećaja manje vrijednosti, anksioznosti ili depresije, osobito među mladima koji se često uspoređuju s drugima.

Također, važno je razviti digitalnu pismenost.

To ne znači samo znati koristiti tehnologiju, nego i kritički razmišljati o informacijama koje pronalazimo na internetu. Lažne vijesti, dezinformacije i online manipulacije sve su češće, a samo edukacijom možemo naučiti kako ih prepoznati i izbjeći njihov utjecaj.

Dio zdravog online ponašanja je i briga o digitalnoj sigurnosti. Dijeljenje osobnih podataka, lozinki i fotografija može dovesti do krađe identiteta ili cyberbullyinga. Zdravo digitalno okruženje podrazumijeva i empatiju i odgovornost prema drugima – svatko ima pravo na poštovanje i sigurnost, i u stvarnom i u virtualnom svijetu.

Na kraju, ne smijemo zaboraviti na važnost ravnoteže. Iako su nam ekrani sve bliži i neizbježni, ključno je pronaći vrijeme za offline aktivnosti – šetnju, sport, razgovor licem u lice ili jednostavno odmor. Ta ravnoteža čini temelj za očuvanje psihičkog i fizičkog zdravlja u digitalnom dobu.

Biti zdrav u online okruženju ne znači izolirati se od tehnologije, nego je koristiti svjesno, odgovorno i s mjerom. Kako se svijet mijenja, i mi moramo razvijati nove vještine koje će nam omogućiti da živimo ispunjen i zdrav život, i online i offline.

__________

📱 Opći bonton i komunikacija

Budi ljubazan i pristojan — isto kao u stvarnom svijetu, iza ekrana su stvarni ljudi.
Izbjegavaj vrijeđanje, govor mržnje i uvredljive komentare.
Razmisli prije nego nešto objaviš — pitaš se: Bi li mi bilo ugodno da ovo netko kaže meni?
Poštuj različita mišljenja — kulturna rasprava je dobrodošla, ali bez vrijeđanja.

🔒 Privatnost i sigurnost

Ne dijeli osobne podatke (adresa, broj telefona, lozinke, financijski podaci) javno ili s nepoznatima.
Koristi jake lozinke i redovito ih mijenjaj.
Provjeri postavke privatnosti na društvenim mrežama — odluči tko može vidjeti tvoje objave.
Ne klikaj na sumnjive linkove ili poruke nepoznatih osoba.

📸 Odgovorno dijeljenje sadržaja

Ne objavljuj fotografije i informacije o drugima bez njihove dozvole.
Poštuj autorska prava — ne koristi tuđe fotografije, videozapise ili tekstove bez dopuštenja ili navođenja izvora.

📚 Digitalna pismenost

Provjeravaj izvore vijesti i informacija — lako je naletjeti na dezinformacije i lažne vijesti.
Nauči prepoznati prijevare (phishing, lažne nagradne igre, itd.).

🕒 Balans između online i offline života

Postavi si granice u korištenju interneta i društvenih mreža.
Odvoji vrijeme za stvarni svijet, obitelj i prijatelje izvan ekrana.

Komunikacija putem poruka i e-maila

Ne šalji poruke u kasne noćne sate, osim ako nije hitno.
Koristi jasne i prijateljske tonove u porukama, jer se bez tona glasa lako može krivo protumačiti.
Odgovaraj na poruke na vrijeme, posebno ako je nešto važno.

🎮 Ponašanje u online igrama

Igranje treba biti zabava, a ne prilika za vrijeđanje ili varanje.
Ne koristi ružne nadimke ni uvredljive komentare prema drugim igračima.
Poštuj pravila svake platforme ili igre.

📢 Društvene mreže i objavljivanje

Izbjegavaj previše osobnih objava — ne mora cijeli internet znati gdje si i što radiš svaki trenutak.
Ne sudjeluj u online tračevima ili širenju glasina.
Prije nego nešto podijeliš, zapitaj se: “Hoće li ovo nekome nauditi ili ga posramiti?”

📖 Učenje i istraživanje online

Koristi internet za korisne stvari — učenje novih vještina, čitanje, kreativne ideje.
Ne prepisuj tuđe radove ili ideje bez navođenja izvora.
Provjeri više izvora prije nego povjeruješ u neku informaciju.

🧠 Mentalno zdravlje u digitalnom svijetu

Ako te nešto uzruja ili ti netko šalje ružne poruke — blokiraj i prijavi.
Ne uspoređuj svoj život s onim što vidiš na društvenim mrežama — mnoge stvari su uljepšane.
Odvoji vrijeme za digitalni odmor — dan ili vikend bez ekrana itekako dobro dođe.

_____

U svjetlu najnovije popularne serije – Adolescence na jednom popularnom streaming servisu, želimo iskoristiti priliku kako bi podigli svijest o sigurnosti djece/tinejdžera na internetu.

Djeca i mladi danas komuniciraju na načine koje većina odraslih ne razumije u potpunosti. Ono što izgleda nevino može imati sasvim drugačije značenje

Evo nekoliko ‘kodova’ koje vaše dijete možda koristi:

Red Pill (Crvena pilula) – “Vidim istinu.” Korišten u toksičnim muškim zajednicama za označavanje “buđenja” prema navodno skrivenim ‘istinama’ o ženama i društvu, često povezan s mizoginim ideologijama.

Blue Pill (Plava pilula) – Označava one koji su “slijepi za istinu” ili koji još uvijek vjeruju u uobičajene stavove o odnosima i rodnoj dinamici.

Dinamitski emoji – “Eksplodirajuća crvena pilula,” što znači da je netko radikalizirani incel.

Grah – Simbol povezan s incel kulturom, ponekad korišten za ismijavanje žena.

100 emoji – Povezan s “80/20 pravilom,” vjerovanjem da je 80% žena privučeno samo 20% muškaraca.

Crna rupa – Koristi se za izražavanje depresije, beznađa ili osjećaja gubitka u negativnim online zajednicama.

Tornado – Označava kaos ili osjećaj preplavljenosti, ponekad korišten za izražavanje mentalnog stresa.

Žaba (Frog emoji) – Povezana s alt-right i ekstremističkom meme kulturom, često povezano s likom Pepe the Frog, koji su preuzele neke toksične online grupe.

Orao (Eagle) – Simbol ekstremnog nacionalizma, ponekad korišten u desničarskim online zajednicama.

Lubanja (Skull) – Iako se često koristi kao sleng za “to je smiješno” ili “umirem od smijeha,” u određenim grupama može signalizirati nihilizam ili samoozljeđivanje.

Boje srca i njihova značenja:

= Ljubav

= Požuda

= “Jesi li zainteresiran/a?”

= Zainteresiran/a, ali ne za seks

= “Bit ćeš u redu”

Što roditelji mogu učiniti?

Budite znatiželjni, ne sukobljavajte se – Postavljajte otvorena pitanja: “Čuo/la sam da neki emojiji imaju različita značenja. Jesi li čuo/la za to?” Održavajte razgovor laganim.

Stvorite zonu bez osude – Ako se vaše dijete boji da će biti kažnjeno zbog iskrenosti, neće se otvoriti. Jasno im dajte do znanja da ste tu da slušate.

Dekodirajte zajedno – Pitajte ih da vam objasne svoj digitalni svijet. Što različiti simboli znače? Koga prate? Nemojte pretpostavljati—pitajte.

Podučavajte kritičko razmišljanje – Pomozite im da preispitaju online sadržaj. “Zašto misliš da neke grupe promoviraju ovu ideju? Tko od toga ima koristi?” Naoružajte ih pitanjima, a ne samo pravilima.

Pratite bez špijuniranja – Otvoreni razgovori su učinkovitiji od tajnog nadzora. Normalizirajte provjeravanje njihovih online prostora kao dio roditeljstva, a ne kao kriznu mjeru.

Budite iskreni o manipulaciji – Objasnite kako toksične online grupe privlače mlade ljude tako što ih čine posebnima, uključuju ih ili im daju osjećaj da posjeduju ‘insajdersko znanje.’

Izgradite njihovo samopouzdanje izvan interneta – Što se više osjećaju cijenjeno i sigurno u stvarnom svijetu, to će manje tražiti potvrdu u opasnim online zajednicama.

#DekodirajKod #OnlineSigurnost #SigurnostNaInternetu #NačinKomunikacije