Svjetski dan AIDS-a, koji ove godine obilježava 30. godišnjicu, svake se godine u svijetu obilježava 1. prosinca brojnim događanjima i aktivnostima. Hrvatska se također pridružuje ovoj globalnoj akciji raznim preventivnim i edukativnim aktivnostima diljem zemlje. Cilj je podizanje svijesti javnosti o infekciji HIV-om i AIDS-u, dostupnosti liječenja antiretrovirusnim lijekovima, dostignućima postignutim u prevenciji zaraze HIV-om te važnosti eliminacije stigme i diskriminacije povezane s HIV-om/AIDS-om. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške prevenciji i liječenju HIV/AIDS-a je crvena vrpca (engl. red ribbon).
HIV je virus koji se prenosi spolno i krvlju, oštećuje imunološki sustav i uzrokuje cjeloživotnu kroničnu bolest. AIDS je krajnji stadij infekcije HIV-om koji, ako ne uslijedi liječenje navedene infekcije, nastaje zbog uništenja imunološkog sustava, kada se javljaju različite bolesti zbog oslabljenog imuniteta.
Prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za borbu protiv HIV-a/AIDS-a (UNAIDS) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u svijetu je 2017. godine s ovom infekcijom živjelo 36,9 milijuna ljudi, od čega je 1,8 milijuna bilo novootkrivenih slučajeva zaraze HIV-om, a 940 000 ljudi je umrlo od posljedica AIDS-a.
Prema procjenama, u Hrvatskoj danas živi oko 1.600 osoba zaraženih HIV-om, od kojih oko 25 % ne zna da je zaraženo. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ od 1985. do kraja 2017. godine u Hrvatskoj je prema prijavama zaraznih bolesti zabilježeno 1.540 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om i AIDS-om, od čega je 500 oboljelih od AIDS-a, a u istom razdoblju umrlo je 262 osoba od HIV/AIDS-a. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj se prosječno bilježi oko 100 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 22 na milijun stanovnika, svrstava Hrvatsku među zemlje niskog rizika za infekciju HIV-om, no neka rizična ponašanja dovode i do većeg rizika. Antiretrovirusna terapija je u Hrvatskoj dostupna od 1998. godine, a liječenje zaraze HIV-om je prema parametrima preživljenja, ulaska i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno. No u oko 50 % oboljelih zaraza HIV-om se otkriva kasno. Testiranje i rano otkrivanje infekcije je stoga važno, jer je liječenje u tom slučaju uspješnije, poboljšava se prognoza i kvaliteta života oboljelih i sprečava se širenje HIV-a.
Rana dijagnoza je važna za uspješnije liječenje i očekivano trajanje života kao i za smanjenje širenja infekcije
U cilju zaustavljanja širenja infekcije HIV-om, svjetske su organizacije postavile globalne zdravstvene strategije i ciljeve za ubrzavanje i poboljšanje prevencije i liječenja koji uključuju eliminaciju infekcije HIV-om i AIDS-a do 2030. godine kao dio Globalnih ciljeva održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals, SDGs), te globalne ciljeve Zajedničkog programa Ujedinjenih naroda za HIV (UNAIDS) koji poziva sve zemlje da do 2020. godine postignu da 90 % zaraženih osoba bude dijagnosticirano, 90 % dijagnosticiranih uzima antiretrovirusne lijekove i 90 % liječenih ima nemjerljivu viremiju.
Za eliminaciju ove bolesti u budućnosti je, između ostaloga, izazov poboljšanje testiranja osoba koje su izložene većem riziku za zarazu HIV-om i ranije otkrivanje infekcije. Ranije otkrivanje omogućuje ranije liječenje koje je uspješnije, dovodi do nemjerljive količine virusa u krvi oboljele osobe te doprinosi smanjenju širenja infekcije.
Prema UNAIDS-u, tema ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a je „Živi pozitivno – saznaj svoj status“ (engl. „Live life positively—know your HIV status“), a cilj kampanje je podizanje svijesti o važnosti testiranja na HIV i poznavanja vlastitog statusa kako bi oni koji još ne znaju za svoj HIV-pozitivan status započeli liječenje, a oni koji su HIV–negativni nastave sa zaštitničkim ponašanjima prema infekciji.
Preporuke za testiranje su usmjerene prvenstveno osobama koje su zbog rizičnih ponašanja izložene povećanom riziku zaraze virusom HIV-a (muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, osobe koje koriste droge injektiranjem, osobe koje često mijenjaju spolne partnere, osobe koje naplaćuju ili koriste seksualne usluge). Infekcija HIV-om može dugo biti bez simptoma, pa ljudi nisu svjesni infekcije, zbog čega je najbolje znati svoj status.
Bolje je doznati svoj status, jer u današnje vrijeme, ljudi koji žive s HIV-om mogu očekivati jednako trajanje života kao i osobe koje nemaju te infekcije, ako liječenje započne rano. Testiranjem se pokazuje odgovornost prema vlastitom i tuđem zdravlju.
U Hrvatskoj je dostupno anonimno i besplatno testiranje i savjetovanje na HIV u centrima za dobrovoljno savjetovanje i testiranje u zavodima za javno zdravstvo te u zajednici u suradnji s organizacijama civilnog društva.
Izvor: https://www.hzjz.hr/
Udruga LET radi na prevenciji HIV-a tako što između ostalog provodi programe “Smanjenja štete”. Komponente obuhvatnih intervencija vanjskog rada kod intravenskih korisnika droga imaju cilj spriječiti prijenos HIV/AIDS-a i drugih infekcija putem dijeljenja nesterilnog pribora za korištenje droga među intravenskim korisnicima droga, dijeljenjem informacija o sigurnijim načinima korištenja droge, savjetovanjem i kroz niz drugih aktivnosti. Udruga LET provodi i program “Sprečavanje širenja HIV-a” kojem je glavni cilj sprečavanje širenja spolno prenosivih bolesti i zaštita reproduktivnog zdravlja seksualnih radnica na području grada Zagreba.
Udruga LET smatra da se može i mora:
Prevenirati širenje HIV-infekcije putem:
a) Rada sa osobama sklonim rizičnom ponašanju:
– osvješćivanjem
– pomaganjem
– zastupanjem
b) Edukacijom:
– održavanjem tribina za srednjoškolsku populaciju, roditelje i stručne djelatnike
– izdavanjem edukativnih materijala
Razvijati sustav upućivanja na službe savjetovanja prije/poslije testiranja na HIV
Razvijati socijalne i psihološke službe za pomoć osobama koje žive sa HIV-om
Zastupati i pomagati u ostvarivanju prava osobama koje žive sa HIV-om te pomoći članovima njihovih obitelji
Pomoći i dati podršku stručnom osoblju u radu sa osobama koje žive sa HIV-om
Udruga LET je potpisnica Kodeksa dobre prakse za udruge koje djeluju na području HIV/AIDS-a.
Načela Kodeksa dobre prakse
Executive summary Kodeksa dobre prakse
Udruga Let je članica AIDS Action Europe i
Foruma za civilno društvo iz područja HIV/AIDS-a